| Abstract | U ovom doktorskom radu prikazani su rezultati istraživanja hazarda pojave klizanja
analizirane na području središnje Istre u naslagama fliša. Hazard pojave klizanja
definiran je kao vjerojatnost pojave klizišta, kao potencijalno štetnog prirodnog
procesa, koji može nanijeti štetu, gubitak i prouzrokovati druge nepovoljne efekte.
Izražen je kao vjerojatnost pojave klizišta određenog intenziteta na određenom
području, u određenom vremenskom razdoblju. Područje istraživanja nalazi se u
sjeveroistočnom dijelu Istre u području Pazinskog paleogenskog flišnog bazena koji
se proteže od Tršćanskog zaljeva na zapadu do planine Učka na istoku, dok je na
sjeveru ograničen masivom ćićarije. Slične siliciklastične sedimente stijene
paleogenske starosti rasprostranjene su gotovo u cijelom priobalnom podrucju duž
hrvatske obale Jadranskog mora, kao i u zaleđu. Na terenima izgrađenim od flišnih
naslaga prisutni su intenzivni geomorfološki procesi, osobito erozija i pokreti masa na
kosinama. Klizišta na flišnim kosinama Istre relativno su brojna, a tipovi, mehanizmi i
uvjeti nastanka klizišta su slični. Provedena istraživanja obuhvatila su slijedeće faze:
prikupljanje povijesnih podataka iz stručne dokumentacije i literature, pripremu i
obradu podataka, izradu karte postojećih klizišta i karata uzročnika klizanja,
laboratorijske analize fizičko-mehaničkih svojstava tla i stijena, prostorne analize
uzročnih faktora klizanja, odabir ulaznih podataka i parametara za determinističke
analize hazarda klizanja, procjenu hazarda klizanja, verifikaciju modela i diskusiju sa
zaključnim razmatranjima. Provedena je deterministička 3D simulacija pokretanja
klizanja zasnovana na modelu terena s debljinama pokrivača pretpostavljenim na
temelju prethodnih istražnih radova, poznatim geotehničkim parametrima materijala
tla/stijene i utjecaju podizanja razine podzemne vode uslijed infiltracije oborinskih
voda. Model prikazuje fenomen progresivnog sloma, uzimajući u obzir veličinu
pornog pritiska i širenje sloma od inicijalne zone u kojoj je prekoračena čvrstoća
materijala, prema okolnom podrućju, što povećava volumen klizišta i samim time
ukazuje na područje u kojem je vjerojatna pojava klizanja pri određenim razinama
podzemne vode u tlu. Deterministička analiza hazarda klizanja usvojena je kao
pouzdana metoda procjene pojave hazarda klizanja u flišu jer omogučava
modeliranje heterogenih uvjeta u kosinama u flišu uvjetovanim morfologijom terena,
inženjerskogeološkim profilom, geotehničkim parametrima materijala u profilu, veličini pornog pritiska i dr., te daje objektivne i dovoljno precizne rezultate koji se mogu
prikazati u obliku karte podložnosti klizanju ili karte hazarda, a koje se mogu koristiti u
prostornom planiranju i korištenju zemljišta. Iz rezultata simulacije u determinističkom
modelu razvijenom u programskom paketu LS-Rapid, vidljivo je da je područje s
najvišom prostornom vjerojatnošću klizanja zona uz geološku granicu vapnenaca i
fliša na sjeveroistoku područja istraživanja, što je potvrđeno postupkom validacije, a
koji se sastojao od preklapanja karte hazarda klizanja s kartom postojećih klizišta.
Područja visokog hazarda unutar kojih nije registrirano već postojeće klizište
smatraju se potencijalno visoko podložna klizanju ukoliko se ostvare utvrđeni uvjeti
potrebni za pokretanja klizišta. Kako bi se odredio povratni period, odnosno
vremenska vjerojatnost pojave klizanja, osim prostorne analize faktora klizanja
provedena je i analiza vremenske komponente hazarda. Analizirane su oborine koje
su prethodile događajima klizanja i određene tromjesečne kumulativne oborine koje
prelaze kumulativne vrijednosti koje su pokrenule određeno klizište u promatranom
razdoblju. Povezivanjem rezultata prostorne determinističke analize s izračunatim
povratnim periodima pojave dugotrajnih i kontinuiranih oborina koje su izazvale neka
od analiziranih klizišta, omogućuje određivanje hazarda na određenoj lokaciji
područja istraživanja. Primijenjena metodologija procjene hazarda klizanja može se
koristiti na područjima slične geološke građe i sličnih značajki tla i stijena. |
| Abstract (english) | This dissertation shows results of landslide hazard assessment performed in flysch
deposits in the area of central Istria. Landslide hazard is defined as probability of
landslide occurrence, considered to be a potentially harmful natural process, which
can cause damage, loss and bring about other unfavorable effects. Landslide hazard
is expressed as probability of landslide occurrence within a specific area and in a
specific period of time, with a certain magnitude. The area of investigation is placed
in the northeastern part of Istria, in the area of Pazin Paleogene flysch basin which
spreads from Trieste Bay in the west, to the Ucka Mountain in the east, while in the
north it is bordered with Cicarija Mountain range. Similar siliciclastic sediment rocks
of Paleogene age are spread in almost whole Adriatic Croatian coastal zone, as well
as in the hinterland. Intensive geomorphologic processes are present in flysch
terrains, especially erosion and slope movements. Landslides in flysch slopes in Istria
are relatively numerous, and types, mechanisms and conditions of appearance are
similar. The performed investigations involved following phases: gathering of
historical data from the professional documentation and literature, data preparation
and analysis, production of the existing landslide map and landslide causal factor
maps, laboratory analyses of physical-mechanical characteristics of soil and rock,
spatial analyses of causal factors, selection of the input data and parameters for the
deterministic analysis, landslide hazard assessment, model verification and
discussion with final conclusions. 3D deterministic simulation of landslide initiation
was performed based on the terrain model, cover thickness assumed on the basis of
performed investigations, known geotechnical parameters of soil/rock material and
influence of the groundwater level rising due to infiltration. Model shows the
progressive failure phenomenon, taking into account pore pressure values and
expansion of the failure from initial zone in which material strength was exceeded, to
the surrounding area, what increases the landslide volume and by that implies to the
area in which landslide occurrence is probable at specific groundwater levels.
Deterministic landslide hazard analysis was adopted as reliable method of landslide
hazard assessment in flysch area, since it allows modeling of heterogeneous
conditions in flysch slopes, conditioned with the terrain morphology engineering
geological profile, geotechnical parameters of the profile material, pore pressure value etc., and gives objective and precise results that can be shown on the landslide
susceptibility and landslide hazard maps used in regional planning and land use.
From the results of simulation inside deterministic model developed in LS-Rapid
software it can be seen that area with highest spatial probability of sliding is zone
next to the geological boundary between limestone and flysch rock in the
northeastern part of investigated area, what was confirmed by validation process
which consisted of comparing landslide hazard map with landslide inventory. Areas of
high hazard, in which no existing landslide was registered, are considered to be
potentially highly susceptible in case established conditions for landslide initiation are
achieved. To establish the return period, respectively temporal probability of landslide
appearance, analysis of the temporal component of landslide hazard was performed
next to spatial analysis of sliding factors. Precipitations that anticipated sliding were
analyzed and cumulative precipitations which exceed cumulative values that
triggered certain landslide in the observed period were determined. Connecting
results of the spatial deterministic analysis with calculated return periods of long term,
continuous precipitations that triggered some of the analyzed landslides, allows
determination of landslide hazard in a specific location of the investigation area.
Applied methodology of landslide hazard assessment can be used in areas of similar
geological fabric and similar soil and rock material characteristics. |
