Odgojno-obrazovni rad učitelja, posebice učitelja razredne nastave određen je, s jedne strane, sustavskim rješenjima odgoja i obrazovanja, s druge, obrazovnim praksama koje oblikuje škola kao sustav, a s treće, djelovanjem učitelja koje se oblikuje na osnovi njihovih epistemoloških uvjerenja (implicitnih pedagogija, osobnih filozofijama odgoja i obrazovanja). Istraživanje Razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma za niže razrede osnovne škole tematizira razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma s motrišta položaja i uloge učitelja razredne nastave kao jednog od najvažnijih aktera/subjekta odgojno-obrazovnog procesa, o kojemu, u konačnici, ovisi izvedba svih reformskih zamisli. Iako je aplicirano na uže područje znanstveno-tehničkog, ovo istraživanje može poslužiti i kao studij slučaja za reformska promišljanja ostalih područja školskih kurikuluma. Istraživanje odabranih problema razvoja znanstveno-tehničkog kurikuluma za niže razrede osnovne škole provedeno je na uzorku od 242 ispitanika — učitelja razredne nastave na području Bosne i Hercegovine. Uzorkom su obuhvaćeni učitelji razredne nastave hrvatskih škola, odnosno škola u kojima se nastava izvodi prema hrvatskom nastavnom programu. Opći je cilj ovoga istraživanja bio da na osnovi teorijske analize razvoja kurikuluma u sklopu razvojno-humanističke paradigme i analize konstruktivističkih pristupa razvoja kurikuluma te analize specifičnosti razvoja znanstveno-tehničkoga kurikuluma za niže razrede osnovne škole, ispitaju stavovi učitelja o razvoju znanstveno-tehničkoga kurikuluma za niže razrede koji se utemeljuje na školi i povezanost tih stavova s uvjerenjima učitelja o znanosti i tehnici, epistemološkim uvjerenjima učitelja, odnosno različitim implicitnim (osobnim) pedagogijama učitelja razredne nastave te stavovima učitelja o strukturnim elementima znanstveno-tehničkoga kurikuluma. Na osnovi prikupljenih i obrađenih podataka te dobivenih rezultata sumarno su izvedeni sljedeći zaključci: učitelji se veoma jako priklanjaju uvjerenjima da su znanost i tehnika prijeko potrebne sastavnice općeg obrazovanja i neizostavni elementi pismenosti u suvremenom društvu; učitelji sadržaje znanosti i tehnike drže konstitutivnim sastavnicama elementarnog (općeg) obrazovanja, odnosno drže da je znanstveno-tehnički kurikulum formativni dio osnovnoškolskog kurikuluma; učitelji umjereno podržavaju različite epistemološke koncepte i otvoreni su prema različitim idejama i konceptima pedagoškog rada; ispitivanje stavova učitelja razredne nastave o kurikulumu tehničke kulture pokazuje da oni podržavaju različita rješenja statusa tehničke kulture u kurikulumu razredne nastave - integrirani kao i predmetni model, a model izvannastavnih tehničkih aktivnosti drže komplementarnim; imaju pozitivne stavove prema konstruktivističkom pristupu odgojno- obrazovnom procesu kada su u pitanju metode učenja, aktivnosti učenika i socijalni oblici rada te vrjednovanje odgojno-obrazovnih postignuća; imaju pozitivan stav prema specijaliziranom obrazovanje i usavršavanju učitelja u području tehnike i tehnologije; Razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma za razrednu nastavu, posebice onoga koji se temelji na školi, problem je kojemu smo u ovome istraživanju posvetili najveću pozornost. Istraživanje pokazuje da učitelji podupiru decentralizaciju razvoja znanstveno- tehničkog kurikuluma. Iako uvažavaju uloge eksperata za znanstveno-tehničko područje i lokalnog školskog sustava, ipak najsnažnije podržavaju stav da reprezentativni aktivi učitelja razredne nastava moraju imati vodeću ulogu u razvoju znanstveno-tehničkog kurikuluma, čime se pridružuju vodećim trendovima konceptualizacije | reformiranja kurikuluma; učitelji imaju pozitivne stavove o promjenama škole razvojem kurikuluma tehničke kulture koji se utemeljuje na školi jer se aktiviranjem učitelja određene škole u izradi kurikuluma načelno mijenja položaj učiteljskog vijeća u smislu odgovornosti za odgojno-obrazovni rad, a to indirektno vodi poticanju promjena u radu škole, razvoju suradničkih odnosa učitelja u školi i novim načinima korištenja materijalnih resursa. Učitelji imaju pozitivne stavove o promjenama položaju učitelja razvojem kurikuluma tehničke kulture temeljenom na školi prije svega povećanjem autonomije i pedagoške slobode učitelja koje se očituje kroz kvalitetniji rad, preuzimanje odgovornosti za odgojno-obrazovni rad te realnije planiranje nastavnog rada. Sumarno, zaključili smo da učitelji razredne nastave prihvaćaju većinu suvremenih konstruktivističkih pogleda na razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma i oblikovanje nastavnih program na osnovi kojih se izvode odgojno-obrazovni procesi.