Sažetak | Odgojno-obrazovni rad učitelja, posebice učitelja razredne nastave određen je, s
jedne strane, sustavskim rješenjima odgoja i obrazovanja, s druge, obrazovnim praksama
koje oblikuje škola kao sustav, a s treće, djelovanjem učitelja koje se oblikuje na osnovi
njihovih epistemoloških uvjerenja (implicitnih pedagogija, osobnih filozofijama odgoja i
obrazovanja).
Istraživanje Razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma za niže razrede osnovne škole
tematizira razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma s motrišta položaja i uloge učitelja
razredne nastave kao jednog od najvažnijih aktera/subjekta odgojno-obrazovnog procesa, o
kojemu, u konačnici, ovisi izvedba svih reformskih zamisli. Iako je aplicirano na uže
područje znanstveno-tehničkog, ovo istraživanje može poslužiti i kao studij slučaja za
reformska promišljanja ostalih područja školskih kurikuluma.
Istraživanje odabranih problema razvoja znanstveno-tehničkog kurikuluma za niže
razrede osnovne škole provedeno je na uzorku od 242 ispitanika — učitelja razredne nastave
na području Bosne i Hercegovine. Uzorkom su obuhvaćeni učitelji razredne nastave hrvatskih
škola, odnosno škola u kojima se nastava izvodi prema hrvatskom nastavnom programu.
Opći je cilj ovoga istraživanja bio da na osnovi teorijske analize razvoja kurikuluma u
sklopu razvojno-humanističke paradigme i analize konstruktivističkih pristupa razvoja
kurikuluma te analize specifičnosti razvoja znanstveno-tehničkoga kurikuluma za niže razrede
osnovne škole, ispitaju stavovi učitelja o razvoju znanstveno-tehničkoga kurikuluma za niže
razrede koji se utemeljuje na školi i povezanost tih stavova s uvjerenjima učitelja o znanosti i
tehnici, epistemološkim uvjerenjima učitelja, odnosno različitim implicitnim (osobnim)
pedagogijama učitelja razredne nastave te stavovima učitelja o strukturnim elementima
znanstveno-tehničkoga kurikuluma.
Na osnovi prikupljenih i obrađenih podataka te dobivenih rezultata sumarno su
izvedeni sljedeći zaključci: učitelji se veoma jako priklanjaju uvjerenjima da su znanost i
tehnika prijeko potrebne sastavnice općeg obrazovanja i neizostavni elementi pismenosti u
suvremenom društvu; učitelji sadržaje znanosti i tehnike drže konstitutivnim sastavnicama
elementarnog (općeg) obrazovanja, odnosno drže da je znanstveno-tehnički kurikulum
formativni dio osnovnoškolskog kurikuluma; učitelji umjereno podržavaju različite
epistemološke koncepte i otvoreni su prema različitim idejama i konceptima pedagoškog
rada; ispitivanje stavova učitelja razredne nastave o kurikulumu tehničke kulture pokazuje
da oni podržavaju različita rješenja statusa tehničke kulture u kurikulumu razredne nastave -
integrirani kao i predmetni model, a model izvannastavnih tehničkih aktivnosti drže
komplementarnim; imaju pozitivne stavove prema konstruktivističkom pristupu odgojno-
obrazovnom procesu kada su u pitanju metode učenja, aktivnosti učenika i socijalni oblici rada te vrjednovanje odgojno-obrazovnih postignuća; imaju pozitivan stav prema
specijaliziranom obrazovanje i usavršavanju učitelja u području tehnike i tehnologije;
Razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma za razrednu nastavu, posebice onoga koji
se temelji na školi, problem je kojemu smo u ovome istraživanju posvetili najveću
pozornost. Istraživanje pokazuje da učitelji podupiru decentralizaciju razvoja znanstveno-
tehničkog kurikuluma. Iako uvažavaju uloge eksperata za znanstveno-tehničko područje i
lokalnog školskog sustava, ipak najsnažnije podržavaju stav da reprezentativni aktivi učitelja
razredne nastava moraju imati vodeću ulogu u razvoju znanstveno-tehničkog kurikuluma,
čime se pridružuju vodećim trendovima konceptualizacije | reformiranja kurikuluma; učitelji
imaju pozitivne stavove o promjenama škole razvojem kurikuluma tehničke kulture koji se
utemeljuje na školi jer se aktiviranjem učitelja određene škole u izradi kurikuluma načelno
mijenja položaj učiteljskog vijeća u smislu odgovornosti za odgojno-obrazovni rad, a to
indirektno vodi poticanju promjena u radu škole, razvoju suradničkih odnosa učitelja u školi
i novim načinima korištenja materijalnih resursa. Učitelji imaju pozitivne stavove o
promjenama položaju učitelja razvojem kurikuluma tehničke kulture temeljenom na školi
prije svega povećanjem autonomije i pedagoške slobode učitelja koje se očituje kroz
kvalitetniji rad, preuzimanje odgovornosti za odgojno-obrazovni rad te realnije planiranje
nastavnog rada.
Sumarno, zaključili smo da učitelji razredne nastave prihvaćaju većinu suvremenih
konstruktivističkih pogleda na razvoj znanstveno-tehničkog kurikuluma i oblikovanje
nastavnih program na osnovi kojih se izvode odgojno-obrazovni procesi. |