Cilj istraživanja: Brojčano procijeniti pojavnost i značajke plagiranja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, potom, usporedivim metodama provesti slično istraživanje u znanstvenoj zajednici Republike Hrvatske, te na kraju usporedit podatke o pojavnosti plagiranja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici s podacima u znanstvenoj zajednici Republike Hrvatske. Metode: U svrhu utvrđivanja pojavnosti i značajki plagiranja u međunarodnoj znanstvenoj zajednici proveden je sustavni pregled i meta-analiza znanstvenih radova. Od svibnja do prosinca 2011. godine pretraženo je 35 bibliografskih baza podataka i pet baza podataka sive literature te je detaljno pregledan sadržaj devet znanstvenih časopisa iz područja znanstvene čestitosti. Dvije vrste radova je prikupljeno: anonimna anketna istraživanja koja mjere pojavnost plagiranja u znanstvenika i istraživanja koja s pomoću računalnih programa za otkrivanje podudarnosti teksta mjere pojavnost plagiranja u znanstvenim radovima. U svrhu utvrđivanja pojavnosti i značajki plagiranja i drugih oblika znanstvenog nepoštenja u znanstvenoj zajednici Republike Hrvatske izrađena je anketa koja je anonimno provedena među svim znanstvenim djelatnicima zaposlenim pri znanstveno-obrazovnim sastavnicama Sveučilišta u Rijeci. Rezultati: Pretragom literature prikupljeno je 12.460 naslova od čega je identificirano 24 relevantna istraživanja, 17 anketnih istraživanja koja mjere pojavnost i značajke plagiranja među znanstvenicima i 7 istraživanja koja s pomoću računalnih programa za otkrivanje podudarnosti teksta mjere pojavnost i značajke plagiranja u znanstvenim radovima. Meta-analizom je utvrđeno da 1,7% (N=7; 95% CI 1,2%-2,4%) znanstvenika priznaje da su počinili oblik plagiranja i 29,6% (N=11; 95% CI 17,4%-45,5%) znanstvenika priznaje da su svjedočili plagiranju kolege. Sustavnim pregledom je utvrđeno da 5%-23% analiziranih znanstvenih radova sadrži oblik plagiranja. Anketnim istraživanjem provedenim među znanstvenicima Sveučilišta u Rijeci utvrđeno je da 3,8% znanstvenika priznaje vlastiti oblik plagiranja, dok 30,4% priznaje da su svjedočili plagiranju kolege. Zaključak: Znanstvenici zaposleni pri Sveučilištu u Rijeci značajno više priznaju vlastito plagiranje i druge oblike znanstvenog nepoštenja u odnosu na znanstvenike iz međunarodne znanstvene zajednice. Svjedočenje plagiranju i drugih oblika znanstvenog nepoštenja kolega je podjednako među znanstvenicima zaposlenim pri Sveučilištu u Rijeci i onima iz međunarodne znanstvene zajednice.