| Sažetak | Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je procijeniti kvalitetu intenzivnog liječenja (KIL) u Jedinici intenzivnog liječenja I, Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje Kliničkog bolničkog centra Rijeka (JIL I) Simplified Acute Physiology Score II (SAPS II) sustavom. Također, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prediktivnu vrijednost nagiba (koeficijenta smjera) regresijskog pravca (kn) i nove vjerojatnosti smrtnog ishoda (VSI) intenzivnog liječenja novim SAPS II sustavom (noviPrSIIn) izračunatih iz niza VSI SAPS II sustava (PrSIIn) po danima (n) intenzivnog liječenja.
Ispitanici i metode: Prospektivno su obrađeni podaci o 922 bolesnika liječena u JILu I tijekom jednogodišnjeg razdoblja. Primjenom isključnih kriterija u istraživanju KILa preostalo je 654 bolesnika, a u istraživanju značaja kn 354 bolesnika. SAPS II vrijednosti u bodovima za sve bolesnike do petnaestog dana intenzivnog liječenja su upotrebom originalne formule SAPS II sustava pretvorene u PrSII1-15. Iz srednje vrijednosti svih PrSII1 i zamijećene bolničke smrtnosti izračunat je Standardizirani omjer bolničke smrtnosti (SOBS). Diskriminacija i kalibracija SAPS II sustava su procijenjene ROC (od engl. Receiver operating characteristic) krivuljom i Hosmer-Lemeshowljevih testovima. Za sve PrSII2-15 su jednadžbom pravca regresije izračunati k2-15 i noviPrSII3-15. PrSIIn i noviPrSIIn u izračunu, za razliku od PrSIIn, sadržavaju povijest svih dotadašnjih dana intenzivnog liječenja. Bolesnici su razvrstani prema: dobi (<40, 40-60 i >60 godina), spolu i načinu prijema (kirurški elektivni, KE; kirurški hitni, KH i medicinski, M) kao i prema PrSII1 u: ≥0%, ≥30% i ≥50% PrSII1. Preciznost kn, PrSIIn i noviPrSIIn je procijenjena mjerenjem i usporedbom površina ispod ROC krivulja u istih populacija bolesnika. Modelom logisitičke regresije (LR), unatražnjim isključivanjem je utvrđeno koje varijable preostaju kao značajni prediktori ishoda intenzivnog liječenja (IIL) u sveukupne populacije i u podskupinama.
Rezultati: Demografska obilježja bolesnika su bila slična populacijama u istraživanjima SAPS II sustava iz zapadnih zemalja (prosječna dob 62 godine i 63%tna zastupljenost muškaraca) osim niskog učešća M bolesnika (24%) što je bio i razlog za niski stupanj bolesti pri prijemu (PrSII1=25%). Uz zabilježenu bolnička smrtnost od 23,7%, SOBS (0,95, 95% CI 0,805-1,101) je pokazao dobru KIL u JILu I. Diskriminacijska obilježja SAPS II sustava su dobra (ROC=0,835, 95% CI 0,805-0,863; P<0,001). SAPS II sustav dobro odjeljuje bolesnike koji neće preživjeti intenzivno liječenje. Ovaj sustav značajno precjenjuje zamijećenu predviđenom smrtnosti (Hosmer Lemeshow H, chi-kvadrat=28,98; df=8; P<0,001 i C test chi-kvadrat=11,27; df=8; P=0,020) što pokazuje lošu kalibriraciju. Veći odmaci dobrog predviđanja su pronađeni u skupina bolesnika s PrSII1≥80%. Demografska obilježja populacije u istraživanju kn i noviPrSIIn, osim veće učestalosti KH bolesnika (48,6%) su bila slična populaciji u istraživanju KIL. Najbolja diskriminacijska obilježja je pokazala PrSIIn, a vrlo slična noviPrSIIn varijabla (svi ROC≥0,700) te obje predstavljaju jednakovrijedne prediktore IIL. Površine ispod ROC krivulja za kn u niti jednom danu ne prelaze 0,600 pa se kn ne može preporučiti kao prediktor IIL. U podskupina pronađena su bolja diskriminacijska obilježja kn i noviPrSIIn u odnosu na PrSIIn u bolesnika starije dobi i KE bolesnika. U bolesnika s PrSII1≥30% noviPrSIIn je pokazao bolja diskriminacijska obilježja u odnosu na PrSIIn. Statistički značajni prediktori IIL pronađeni u ovom istraživanju su u: sveukupne populacije PrSII3,4,5-7,14-15, k12-15 i noviPrSII4,5,15; dobne populacije od
VII
40-60 godina: noviPrSII3, a >60 godina noviPrSII5,7; muškaraca: k4 i noviPrSII4; KE bolesnika: noviPrSII3,5,7; bolesnika s PrSII1≥30%: PrSII3 i noviPrSII4,5,6; a s PrSII1≥50%: PrSII3 i noviPrSII4. Nažalost, u podskupinama je bio premali broj bolesnika za sigurne zaključke. Za potvrdu rezultata ovog istraživanja kao i pronalaženje izvora razlika u diskriminacijskim obilježjima predikcijskih varijabli IIL potrebno je višeintitucijsko istraživanje s datotekom od nekoliko desetaka tisuća bolesnika.
Zaključci: KIL u JILu I je u razini KIL zapadnog svijeta mjereno SOBSom iz SAPS II sustava koji je pokazao dobra diskriminacijska i loša kalibracijska obilježja. Nagibi regresijskih pravaca (kn) izračunati iz PrSIIn pokazuju lošija diskriminacijska obilježja u odnosu na PrSIIn te nisu preporučljivi kao prediktor IIL u sveukupne populacije liječene u JILu I. VSI noviPrSIIn pokazuju vrlo slična diskriminacijska obilježja u odnosu na PrSIIn te se obje varijable mogu koristiti kao prediktori IIL u sveukupne populacije u JILu I. U istrživanju je pronađeno više novih statistički značajnih prediktora IIL u sveukupne populacije i podskupina koji u budućnosti mogu postati dio novih sustava predviđanja IIL. |
