Naslov Propriocepcija i funkcionalna stabilizacija zglobova aktivacijom zatvorenoga kinetičkog lanca u rehabilitaciji gornjeg i donjeg ekstremiteta : doktorska disertacija
Autor Tea Schnurrer-Luke-Vrbanić
Mentor Jagoda Ravlić-Gulan (mentor)
Mentor Gordan Gulan (komentor)
Član povjerenstva Jagoda Ravlić-Gulan (član povjerenstva)
Član povjerenstva Gordan Gulan (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Medicinski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2008-01-01, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak Cilj istraživanja: Istražiti da li su nakon ozljede prednjeg križnog ligamenta koljena ili kod
prednje nestabilnosti ramena aktivni mehanizmi stabilizacije koljenog i ramenog zgloba
potaknuti vježbama propriocepcije tijekom programa rehabilitacije dovoljni za uspostavljanje
normalne funkcije zgloba, odnosno za vraćanje na istu razinu sportske aktivnosti kao i prije
ozljede ili je potrebno prethodno učiniti operacijsku stabilizaciju zgloba. Ispitati kratkoročnu
i dugoročnu učinkovitost različitih terapijskih pristupa u ozljedi ligamenata zgloba praćenjem
pokazatelja funkcionalnosti zglobova u ranim razdobljima od ozljede (od 1 mjesec do 1
godine) ili kasnim razdobljima (20 godina od ozljede). Ispitati kako različiti terapijski pristupi
dugoročno utječu na pojavu osteoartritisa kao kronične komplikacije u ozljedi koljena.
Ispitanici i metode: U kliničko istraživanje je bilo uključeno 83 ispitanika s ozljedom
prednjeg križnog ligamenta (PKL) koljena (30 ispitanika je zadobilo ozljedu pred 15-20
godina), te 53 ispitanika s prednjom nestabilnosti ramena. U nekih ispitanika učinjena je
operacijska stabilizacija zgloba koljena/ramena. Svi su nakon ozljede/operacije proveli
funkcijski rehabilitacijski program, osim ispitanika koji su ozljedu koljena imali prije 15-20
godina, te su funkcionalnost zgloba i neuromišićna kontrola testirani 15-20 godina od
ozljede. Koristili smo subjektivne i objektivne metode ispitivanja funkcije koljenog/ramenog
zgloba, uključujući ispitivanje propriocepcije i neuromišićne kontrole (SportKAT 2000),
mjerenje izometrične kontrakcije mišića ručnim dinamometrom (Spark Instruments, USA),
procjenu funkcije koljena (HSS bodovanje) i funkcije ramena (ASES bodovanje), te
radiološku procjenu stupnja osteoartritisa koljena.
Rezultati: Koristeći se Sport KAT metodom, pronašli smo disfunkciju propriocepcije i
neuromišićne kontrole u održavanju statičke i dinamičke stabilnosti zgloba i ravnoteže u
promatranim skupinama bolesnika određivanjem statičkih i dinamičkih ravnotežnih indeksa.
Vježbe propriocepcije, kao dio rehabilitacijskog protokola nakon ozljede PKL koljena/ozljede ramena, vrlo brzo dovode do poboljšanja oba ravnotežna indeksa. Međutim, dugoročni učinak
rehabilitacije na poboljšanje ravnotežnog indeksa izostaje. Naime, ukoliko se navedene vježbe
svakodnevno ne izvode, ravnotežni indeks se pogoršava. Nakon operacijske stabilizacije
zgloba ravnotežni indeksi se poboljšavaju te se uspostavlja «normalizacija» ravnoteže.
Nadalje, iako se vježbama propriocepcije tijekom rehabilitacije nakon ozljede koljena/ramena
poboljšava ukupni rezultat subjektivno-objektivnih metoda procjena funkcionalnosti
koljena/ramena (sustav HSS bodovanja/ASES bodovanja), ipak su i kratkoročno i dugoročno
značajno bolji rezultati postignuti operacijom i poslijeoperacijskom rehabilitacijom, tako da
se takvim terapijskim pristupom dostižu vrijednosti usporedive s normalnima. Posttraumatski
osteoartritis koljena kod ozljede PKL, bez obzira da li je učinjena rekonstrukcija ili ne, javlja
se prije na ozlijeđenom koljenu u usporedbi sa zdravom nogom i više je vezan uz udruženu
ozljedu meniskusa.
Zaključak: Funkcijska stabilnost koljenog/ramenog zgloba je ovisna o koaktivaciji okolnih
mišića, odnosno neuromišićnoj kontroli. S ciljem rehabilitacije neurosenzoričkih i
propriocepcijskih oštećenja nastalih nakon ozljede PKL koljena ili kod prednje nestabilnosti
ramena, te nakon operacijske stabilizacije navedenih zglobova potrebno je koristiti vježbe
koje stimuliraju dinamičke stabilizatore zgloba, preko mehanizama neuromišićne kokontrakcije,
uključujući vježbe propriocepcije i ravnoteže. Možemo zaključiti da
propriocepcija i funkcijska stabilizacija zglobova aktivacijom zatvorenoga kinetičkog lanca u
rehabilitaciji gornjeg i donjeg ekstremiteta igraju veliku ulogu u održavanju stabilnosti
zglobova, zaštiti i prevenciji od ozljeda.
Sažetak (engleski) Objectives: The purpose of this study was to evaluate if the restoration of functional joint
stability in ACL-injured patients/shoulder instability could be estimated by stimulation of
proprioception and neuromuscular control during rehabilitation programme or if operative
stabilisation should be performed previously. In addition, the study was to examine a shortterm
and long-term efficiency of various therapeutic approaches in joint injuries by
monitoring the indicators of joint functionality in the early stages (from one month to one
year after injury/operation) or in the later stages of injury (20 years upon injury). Finally, the
aim of the study was to find out how various therapeutic approaches affected the occurrence
of osteoarthritis as a chronic knee injury complication.
Patients and methods: We analysed 83 ACL-injured patients and 53 patients with shoulder
instability treated operatively (ACL reconstruction/operative shoulder stabilization followed
by rehabilitation) and non-operatively (rehabilitation without ACL reconstruction/operative
shoulder stabilisation). In some patients operative joint stability of the knee/shoulder was
performed. All the patients underwent a functional rehabilitation programme except those
who experienced a knee joint injury 15 to 20 years before and were tested for joint
functionality and neuromuscular control only 15-20 years following the injury. Subjective and
objective methods of testing knee/shoulder joint function were used, including testing the
proprioception and neuromuscular control (SportKAT 2000), measuring isometric muscular
strenght using hand-held dynamometre (Spark Instruments, USA), estimation of knee
function (HSS scoring system) and shoulder function (ASES scoring system), and
radiological estimation of the knee osteoarthritis degree.
Results: Having applied the Sport KAT method by setting static and dynamic balance
indexes, a dysfunction of proprioception and neuromuscular control was found in the
maintenance of balance as well as static and dynamic joint stability in the observed patient groups. Exercises that include stimulation of proprioception, as a part of the rehabilitation
procedure following ACL injuries/shoulder instability, soon lead to an improvement of both
balance indexes. However, no long term impact of rehabilitation on the improvement of the
balance indexes was noted. In fact, if the above exercises are not conducted on a regular daily
basis, the balance indexes will deteriorate. On the other hand, after operative joint
stabilization the balance indexes tend to improve, thus establishing a ‘normal’ balance.
Furthermore, although proprioception exercises in the course of post-injury rehabilitation of
the knee/shoulder show improvement in the overall result of applying the subjective-objective
method (HSS/ASES scoring system) of estimating knee/shoulder function, nevertheless the
short-term and long-term results achieved by operation and post-operative rehabilitation were
significantly better, thus proving that this therapeutic approach yields values comparable to
the normal ones. Irrespective of the fact whether a operative joint stabilisation has been
conducted or not, post-traumatic knee osteoarthritis in ACL injuries occurs in the injured knee
rather than in a healthy leg and is more likely to be associated with a meniscus-related injury.
Conclusion: Functional stability of the knee/shoulder joint is dependent on coactivation of
the muscles surrounding the joint as well as reactive neuromuscular characteristics. In order to
eliminate the neurosensory (proprioceptive) deficits in ACL injured/shoulder instability
patients and to restore dynamic stabilization of the joint, exercises stimulating the
neuromuscular mechanisms are necessary. This suggests that balance and neuromuscular
control play a crucial role in knee/shoulder joint stability, protection and prevention of
injuries.
Ključne riječi
funkcijska stabilizacija zglobova
koljeno
propriocepcija
rame
ravnoteža
statička i dinamička
zatvoreni kinetički lanac
Ključne riječi (engleski)
balance
static and dynamic
closed-kinetic chain
functional joint stability
knee
proprioception
shoulder
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:188:467563
Studijski program Naziv: Biomedicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (dr.sc)
Vrsta resursa Tekst
Opseg 206 str; 30 cm
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-01-19 19:35:05