Naslov Bioetički, zakonodavni i organizacijski preduvjeti primjene suvremenih trendova u hospicijskom pokretu u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske : doktorska disertacija
Naslov (engleski) Bioethical, legislative and organisational preconditions for the implementation of contemporary hospice movement trends in the Croatian Health Service
Autor Morana Brkljačić
Mentor Ivan Šegota (mentor)
Mentor Alan Šustić (sumentor)
Član povjerenstva Amir Muzur (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Vesna Jureša (član povjerenstva)
Član povjerenstva Vesna Golubović (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivan Šegota (član povjerenstva)
Član povjerenstva Alan Šustić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Medicinski fakultet Rijeka
Datum i država obrane 2009-03-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak Cilj istraživanja: Ustanoviti stupanj zadovoljstva građana RH u pogledu sadašnje
organiziranosti zdravstvenog sustava u svojem gradu u pružanju adekvatne skrbi za
terminalno oboljele pacijente. Utvrditi potrebu građana RH za pružanjem palijativne
skrbi, kao i za izgradnjom hospicija u njihovom gradu. Utvrditi postotak i profil
osoblja koji bi uz zdravstveno osoblje djelovali u interdisciplinarnom timu za pružanje
palijativne skrbi, s posebnim osvrtom na bioetičara. Ustanoviti na temelju procjene iz
radnog iskustva zdravstvenih djelatnika, koji postotak pacijenata treba usluge
palijativne skrbi, odnosno mora biti zbrinuto u hospicijima. Na temelju stavova
građana RH zdravstvenog i ne-zdravstvenog profila utvrditi procjenu odgovornosti
države, županije, lokale uprave (grada) za organiziranjem palijativne skrbi odnosno
izgradnjom hospicija. Utvrditi potrebu za stručno organiziranom edukacijom javnosti
(dobrovoljaca) o palijativnoj skrbi. Utvrditi potrebu za trajnom stručnom edukacijom
zdravstvenih djelatnika o palijativnoj/hospicijskoj skrbi, te propisivanjem
(sub)specijalizacije iz palijativne medicine
Ispitanici i metode: Ispitivanje se provelo putem dvije anonimne ankete. Jedna
anketa bila je namijenjena anketiranju građana 7 ispitanih gradova Republike
Hrvatske ne zdravstvenog profila, ukupno njih 1564, dok je druga anketa imala za cilj
ispitati stavove zdravstvenih djelatnika 7 ispitanih gradova Republike Hrvatske, njih
789. Uvodni dio ankete sadrži informaciju o anonimnosti ankete te o razlogu njezine
provedbe (u svrhu izrade doktorske disertacije). Slijedi dio ankete koji sadrži
sociodemografske podatke o spolu, starosnoj dobi, stupnju obrazovanja, zaposlenosti,
broju generacija koje žive u istom domaćinstvu ispitanika u anketi za građane ne
zdravstvenog profila te godine staža u zdravstvenoj djelatnosti u anketi za zdravstvene
djelatnike. O svakoj od izjava ispitanici iskazuju svoj stav pomoću Likertove skale
procjene stavova sastavljene od pet stupnjeva: 1. u potpunosti se ne slažem, 2.
uglavnom se ne slažem, 3. ne znam, nemam stav, 4. uglavnom se slažem, 5. u
potpunosti se slažem. Dobiveni podatci analizirani su adekvatnim statističkim
metodama ovisno o vrsti podataka.
Podatci dobiveni ovim istraživanjem prikazani su apsolutnim i relativnim
frekvencijama. Za varijablu dob korišten je medijan kao mjera centralne tendencije.
Normalnost raspodjele rezultata za svaku varijablu provjerene su Kolmogorov-
Smirnov testom. Za utvrđivanje razlika između varijabli korišten je Kruskall-Wallis test, dok je kao post-hoc test korišten Mann-Whitney test. Za utvđivanje razlika
između stavova korišten je hi-kvadrat test. Razina značajnosti određena je na P<0,05.
Sve statističke analize izvedene su pomoću statističkog paketa Statistika 7.1.
Rezultati: Nakon učinjene statističke obrade podataka i analize odgovora anketiranih
građana ne-zdravstvenog i zdravstvenog profila provedenih u 7 gradova Republike
Hrvatske dobiveni su znakoviti rezultati koji potvrđuju potrebu građana i zdravstvenih
djelatnika Republike Hrvatske za organiziranim sustavom palijativne skrbi odnosno
izgradnjom hospicija. Potrebu za provođenjem sustava palijativne skrbi u potpunosti
podržava 53.5% ispitanih građana i zdravstvenih djelatnika ispitanih gradova odnosno
37.1% njih su uglavnom suglasni sa stavom da je potrebno provoditi sustav palijativne
skrbi u njihovom gradu/županiji. U zbroju postotaka podrška sustavu provedbe
palijativne skrbi u gradovima/županijama RH iznosi visokih 90.6 %. Građani nezdravstvenog
profila i zdravstveni djelatnici u potpunosti iskazuju potrebu za
izgradnjom hospicija u svojim gradovima s visokih 54.1%, odnosno uglavnom je
suglasno njih 33.9%. U zbroju 88% građana ne-zdravstvenog profila i zdravstvenih
djelatnika smatra potrebnim izgradnju hospicija u svom gradu/županiji. U prilog
prepoznatoj potrebi organiziranog sustav palijativne skrbi ide i stupanj zadovoljstva
građana ispitanih gradova gdje 43.3% građana smatra da se vrlo malo pažnje
posvećuje terminalnim bolesnicima dok njih 13.4% drži da se takvim bolesnicima
uopće ne posvećuje pažnja. Također, 1.8% ispitanika smatra da se u njihovom gradu
jako puno pažnje posvećuje terminalno oboljelima. Na prethodno se nadovezuje
postotak od 35.6% građana koji su stava da se hrvatske državne bolnice vrlo malo
brinu o pacijentima u terminalnoj fazi bolesti. 16.3% mišljenja je da se navedene
bolnice uopće ne brinu, dok se 3% građana izjasnilo da hrvatske državne bolnice
brinu maksimalno moguće o terminalnim pacijentima .
Zaključci: U analizi dobivenih odgovora građana ne-zdravstvenog profila te
zdravstvenih djelatnika Republike Hrvatske u pogledu potrebe za organiziranjem i
uspostavom sustava palijativne skrbi, te potrebu za izgradnjom hospicija u gradovima
Republike Hrvatske zaključuje se da je organizacija palijativne skrbi, te trajna
edukacija iz palijativne medicine s uključivanjem kliničkog bioetičara u sastav
interdisciplinarnog tima palijativne skrbi, neizostavna i neodgodiva zdravstvena
potreba i želja njezinih građana upravo kao i izgradnja hospicija.
Sažetak (engleski) Aim: To establish the level of informativeness of citizens about palliative care
generally, and a need of the citizens of 7 croatian cities for palliative care and the
establishment of a hospice in the Republic of Croatia. To estimate the citizens
satisfaction with current organization of health care in their towns in providing
adequate care for terminally ill patients. To establish the percentage and profile of the
staff who would work, along with health professionals, in an interdisciplinary team
for palliative care, with special consideration for the role of a bioehicist in the team.
To establish, by evaluating health professionals' experience, the percentage of patients
who need palliative or hospice care.
Participants and Methods: The survey was conducted by two anonimous
questionnaires. One questinnaire was intended for the survey of non-health
professionals, total of 1564 persons, while the second questionnaire aimed to evaluate
the attitudes of health professionals in 7 croatian cities, 789 subjects. The introductory
part of the questionnaire included information about the anonimity of the survey and
its purpose (a disertation's thesis). The following part of the questionnire involved
socio-demographic data about sex, age, education, employment, the number of
generations who lived in the household of surveyed persons, for non-health
professionals, and length of work in health profession in the questionnaire for health
professionals. In each statement, the attitudes were measured by a Likert scale
comprised of five levels: 1. strongly disagree, 2. disagree, 3. undecided, 4. agree, 5.
strongly agree. The obtained data were analyzed by adequate statistical methods
depending on the data.
Results: The significant results obtained by processing statistical data and analyzing
responses given by the non-health and health professionals questioned in 7 Croatian
towns confirm the need amongst Croatian citizens and health workers for the
organization of a palliative care system and the establishment of hospices. The need to
establish a system of palliative care is completely supported by 53.5% of the citizens
and health workers questioned; 37.1% of them mostly agreed with the statement that
it is necessary to implement a system of palliative care in their town or county. The
total percentage in agreement with implementation of a palliative care system in
Croatian towns and counties amounts to 90.6%. Furthermore, 54.1% of non-health
and health workers completely agree that hospices need to be set up in their town, while 33.9% of them mostly agree with that. A total of 88% of the citizens and health
workers consider the establishing of hospices in their town or county to be necessary.
The need for organizing a system of palliative care is also supported by the level of
citizens' satisfaction in the surveyed towns where 43.3% of citizens think that little
attention is given to terminal patients, while 13.4% of them consider that such patients
are not given any attention at all. On the other hand, 1.8% of the respondents think
that plenty of attention is given to terminal patients in their towns. In addition, 35.6%
of citizens are of the opinion that Croatian state hospitals take very little care of
terminally ill patients. 16.3% of the respondents think that these hospitals take no care
at all of terminally ill patients, while 3% of the citizens answered that Croatian state
hospitals take the utmost possible care.
Conclusions: By analyzing the answers of non-health professionals and health
professionals in Croatia regarding the organization and establishment of palliative
care system, and the need for a hospice Croatia, the conclusion is that the organization
of palliative care and continuous education in pallitive medicine with a clinical
bioethicist as a member of an interdisciplinary team of palliative care are an
indispensable and urgent need and wish of the citizens, as well as the establishment
of a hospice.
Ključne riječi
hospicij
bioetika
klinička
palijativna medicina
palijativna skrb Hrvatska
Ključne riječi (engleski)
Bioethics
Clinical
Palliative Medicine
Palliative care
Hospice
Croatia
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:188:434245
Studijski program Naziv: Zdravstveno i ekološko inženjerstvo Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti, polje integrativna bioetika (biomedicina i zdravstvo) (dr.sc.)
URL zapisa u katalogu http://libraries.uniri.hr/cgi-bin/ucat/unilib.cgi?form=D1120228010
Vrsta resursa Tekst
Opseg 233 str.
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-01-19 19:15:43