Valoriziranje prometnog pravca ovisi o brojnim čimbenicima kao što su: geoprometni položaj pravca, prometni tokovi, prometni kapaciteti (prometna infrastruktura i suprastruktura), razgranatost i kvaliteta prometne mreže (željeznica, cestovnih prometnica, plovnih putova, zračne prometne mreže), stupanj primjene suvremenih transportnih tehnologija i informacijskih tehnologija, ponuda raznih prometnih subjekta koji sudjeluju u proizvodnji prometne usluge na prometnom pravcu (pomorske agencije, međunarodni otpremnici,...), troškovi prijevoza i ukupna cijena prometne usluge, veličina i stupanj gospodarskoga razvitka područja koje gravitira korištenju određenog prometnoga pravca, prisutnost konkurencije na tržištu prometnih usluga, prometna politika, tarifna politika i razni drugi čimbenici. Navedeno upućuje na kompleksnost istraživanja valoriziranja prometnog pravca pa je u skladu s time, Paneuropski koridor Ve (riječki prometni pravac) kao vitalni tranzitni pravac Republike Hrvatske i predmet ovoga istraživanja, analiziran sveobuhvatnim vrednovanjem odabranih ekonomskih i kvalitativnih kriterija relevantnih u analizi konkurentnosti prometne usluge. S obzirom na značenje kojega Paneuropski koridor Ve ima u prometnom i gospodarskom sustavu Republike Hrvatske, europskih prostora i šireg okruženja, predmetni je koridor analiziran kao čimbenik integracije Hrvatske u europski prometni i gospodarski sustav, uključujući geoprometne i eksploatacijske značajke cestovnoga koridora, željezničkoga koridora i riječkoga čvorišta u kojem se susreću različiti modaliteti prometne ponude (pomorski, lučki, cestovni i željeznički). Kako je mogućnosti valorizacije prometnog pravca potrebito analizirati u tržišnim uvjetima, prometna usluga Paneuropskog koridora Ve analizirana je sa stajališta ponude, potražnje i okruženja. Analizom sa stajališta ponude, dobiveni su zaključci o stanju kopnene prometne infrastrukture riječkoga prometnog pravca i riječke luke kao referentne točke toga pravca, usporedno s alternativnim pravcima i lukama. Sa stajališta potražnje, analizom relevantnih makroekonomskih indikatora prometnoga rasta i dinamike robnih tokova, definirana je usmjerenost vanjskotrgovinske i prekomorske razmjene europskih država, glavni vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, srednjoeuropsko tranzitno zaleđe kao strateški tržišni segment riječke luke i koridora Ve, potencijalna prometna potražnja i utjecaj proširenja Europske unije na robne tokove koridora. Budući da je konkurentnost prometnoga pravca potrebno definirati usporedno s alternativnim pravcima, analizom okruženja definirani su pravci koji konkuriraju Paneuropskom koridoru Ve, kako bi se među njima odabrali prometni pravci koji će kao varijante konkurentnih pravaca biti uzete u modelu višekriterijske optimizacije valoriziranja Koridora Ve. Osnovna logistička načela koja danas vrijede na prometnom tržištu postavljaju određene zahtjeve koji su dominantni u privlačenju prometnih tokova na prometni pravac te je značajan dio ovoga istraživanja posvećen predstavljanju, analizi i definiranju osnovnih teorijskih determinanti mnogobrojnih ekonomskih i kvalitativnih kriterija koji utječu na konkurentnost i izbor optimalnoga prometnog pravca. Pri tome je posebno sagledan korisnik usluge koji izražavajući svoje potrebe, zahtjeve i preferencije u organizaciji prijevoznoga pothvata i prometne usluge predstavlja specifičnosti potražnje s aspekta kriterija izbora koji se više ili manje preferiraju na tržištu prometnih usluga. Temeljem egzaktnih kvantitativnih podataka i argumentiranih ocjena provedeno je vrednovanje odabranih ekonomskih kriterija (npr. troškovi tereta u luci, troškovi broda u luci, cijena cestovnoga i željezničkoga prijevoza, ...) i kvalitativnih kriterija (npr. tranzitno vrijeme kopnenoga prijevoza, vrijeme čekanja, frekventnost usluge, komercijalna dostupnost usluge, prometni kapaciteti, informacijske tehnologije. Navedeni podaci, zajedno s definiranim prometnim (konkurentnim) pravcima i preferencijama korisnika usluge korišteni su kao osnovni ulazni elementi predloženog modela višekriterijske optimizacije Paneuropskog koridora Ve Predloženi model je osmišljen je u skladu s temeljnim principima metode višekriterijske optimizacije, koja spada u metode operacijskih istraživanja, a predstavlja postupak višekriterijskog rangiranja varijanti. Između više različitih postupaka višekriterijske optimizacije, korišten je postupak PROMETHEE (Preference _ Ranking Organization Method for Enrichment Evaluations) te računalni program višekriterijskog programiranja Promcalc & Gaia V.3.2., koji se temelji na navedenom postupku. Dobiveni rezultati, u skladu s osnovnim ciljem istraživanja, daju zaključke o konkurentnosti, odnosno nekonkurentnosti Paneuropskog koridora Ve, u odnosu na alternativne prometne pravce, precizirajući između više analiziranih ekonomskih (kvantitativnih) i kvalitativnih kriterija one kriterije koji su trenutno zaslužni za njegovu prisutnost, odnosno neprisutnost na tržištu prometnih usluga, kao i one kriterije kojima bi se uz izvjesna ulaganja, poduzimanje adekvatnih mjera i aktivnosti dodatno mogla postići veća konkurentnost ovoga prometnog pravca. Temeljem rezultata istraživanja, istaknute su prioritetne smjernice na razini transportnih subjekta koji sudjeluju u proizvodnji prometne usluge na koridoru Ve, u pogledu kvalitete i cijene prometne usluge. Njima bi se, u trenutnim tržišnim — konstelacijama, mogla postići veća konkurentnost Paneuropskog koridora Ve na srednjoeuropskom području kao strateškom tranzitnom tržištu koridora. Budući da predloženi model ima svojstva ,univerzalnog modela" koji je moguće primijeniti i na neke druge probleme prometnog planiranja, te da pridonosi upoznavanju metodologije i mogućnosti uvođenja višekriterijske optimizacije u prometnu planersku praksu, u perspektivnom dijelu, osim smjernica za daljnje istraživanje problema valoriziranja Paneuropskog koridora Ve, navedene su i druge mogućnosti primjene modela.