Vrtlog u usisnoj cijevi u određenim se režimima rada pojavljuje kod svake Francisove turbine, ali i kod svake jednostruko regulirane aksijalne turbine. Jednom nastali vrtlog u usisnoj cijevi izaziva neželjene pulzacije tlaka, oscilacije sila i momenata te vibracije strukture turbine i prenosi se nizvodno i uzvodno, pri čemu intenzitet posljedica trpi modulaciju amplitude i frekvencije u ovisnosti od režima rada turbine. U radu su dani teoretski pristupi gruboj analizi (prognozi) pojave vrtloga u fazi projektiranja, odnosno kod poznavanja topografskog dijagrama turbine. Obrada rezultata ispitivanja predočena je u vremenskoj i frekventnoj domeni i nakon sveobuhvatne analize prednosti i nedostataka svi su rezultati ispitivanja prikazani najjednostavnijim veličinama i u vremenskoj i u frekventnoj domeni. Analizirane su posljedice pojave vrtloga na različitim mjestima protočnog trakta jer su pulzacije tlaka ispitane na dva mjesta na tlačnoj strani modela i 3-6 mjesta na usisnoj strani modela. Analiziran je utjecaj režima rada u veoma širokom opsegu rada modela od minimalnih do maksimalnih protoka i od maksimalnih padova do pobjega. Utjecaj specifične brzine vrtnje turbine je analiziran ispitivanjem modela specifične brzine vrtnje Ns159, 168, 190, 213, 340 i 400, dok je utjecaj kavitacije ispitanu velikom broju točaka različitih modela i u velikom opsegu koeficijenta kavitacije. Utjecaj upuštanja zraka kroz vratilo i između sprovodnih lopatica i rotora ispitan je za različite količine zraka s time da je pored utjecaja na posljedice vrtloga ispitan i njegov negativan utjecaj na korisnost modela. Pored utjecaja zraka analiziranje i utjecaj ugradnje peraja u usisnu cijev na posljedice vrtloga u različitim režimima rada. Na temelju ispitivanja modela i izvedbi, koje su u međuvremenu puštene u pogon i ispitane, analiziran je zakon prijenosa rezultata mjerenja posljedica pojave vrtloga s modela na izvedbu.