Naslov Kalendarske knjige u književnom životu hrvatskih iseljenika u Sjevernoj Americi : doktorski rad Autor Estela Banov Mentor Katica Ivanišević (mentor)Mentor Nije poznat komentor Nije poznat komentor (komentor) Član povjerenstva Goran Kalogjera (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Katica Ivanišević (član povjerenstva)Član povjerenstva Vinko Brešić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Rijeci Datum i država obrane 1999-02-15, Hrvatska Znanstveno / umjetničko HUMANISTIČKE ZNANOSTI Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 821.163.42 - Hrvatska književnost Sažetak Hrvatski pučki kalendari tiskani na Sjevernoameričkom kontinentu od posljednjih desetljeća 19. stoljeća do naših dana izraz su književnog života hrvatskih iseljenika i pokazuju književne i društvene poglede urednika, izdavača i suradnika kalendarskih knjiga, ali i većine hrvatskog iseljeništva koje je te kalendarc čitalo i prihvaćalo kao rijetke pisane manifestacije materinske riječi I culture matice zemlje. Iako su kalendarske knjige bile najbrojnije, najtiražnije i, sve do pojave duljih i
... Više zapaženijih tekstova hrvarske etničke književnosti na Sjevernoameričkom kontinentu, književnim prilozima najbogatije hrvatske tiskovine u SAD i Kanadi, one kroz dugi niz godina nisu privlačile pažnju književnih povjesničara i istraživača ni na prostorima na kojima su nastajale, a niti u matici zemlji. Na sjevernoameričkom kontinentu javljaju se od sredine 19. stoljeća periodičke publikacije na hrvatskom jeziku, a kalendari se počinju tiskati tek krajem stoljeća. Prvi poznati kalendar tiskan 1893. godine uredio je Zdravko Mužina, a izdavanjem i uređivanjem hrvatskih kalendara u SAD i Kanadi bavili su se i Nikola Polić, Josip Marohnić, Nikola Gršković, Franjo Zotti, Stjepan Brozović, Ivan Krešić, Ivan Mladineo, Petar Stanković i drugi. Većinu kalendarskih knjiga pokrenuli su urednici etničkih glasila i profesionalni novinari; pa se u njima pored starije kalendarske tradicije može pratiti i stilski utjecaj publicističkih formi i novinskog senzacionalizma. Povijesni se razvoj hrvatsko-američkih kalendara može okvirno pratiti kroz tri etape koje su povezane s ukupnom poviješću iseljavanja na sjevernoamerički kontinent. Prva faza traje od pojave prvog hrvatskog kalendara u SAD (prema za sada dostupnim podacima 1893. godine, no nije isključena mogućnost da kasnije istraživanje pokaže da je i prije ove godine tiskana neka kalendarska knjiga) do 1. svjetskog rata, kada zbog političkih prilika iseljavanje biva na neko vrijeme zaustavljeno, a opće izdavačke tendencije u etničkom tisku prvenstveno usmjerene na aktualna zbivanja. Druga faza zahvaća razdoblje između dvaju ratova u kojem SAD uvode sistem kvota kojim se ograničava priliv novih doseljenika, hrvatske zemlje nakon raspada Austro-Ugarske monarhije ulaze u sastav Kraljevine Jugoslavije, a društveni i politički život hrvatske etničke zajednice u SAD i Kanadi pokazuje različite idejne nesuglasice i konflikte koji se očituju u polemikama tiskanim u glasilima i kalendarima. Treća je faza započela sredinom 20. stoljeća (odnosno prema nekim istrazivačima hrvatskog iseljeništva kao što je George Prpich već s početkom 2. svjetskog rata 1939.), a za razvoj kalendarske forme karakteristično je da dolazi do njene postepene dezintegracije te su danas publikacije koje još nose naziv 'kalendar' u svom naslovu relativno rijetke, a zamijenili su ih godišnjaci i izdanja koja čuvaju tek rijetke karakteristike tradicijskih pučkih kalendara. Kroz ovo je razdoblje moguće pratiti postupan porast obrazovne razine i kulturne svijesti hrvatskog iseljeništva. To se očitovalo i u vrsti priloga koji su tiskani u kalendarskim knjigama. U prvoj su fazi dominirali pučki poučni tekstovi, povijesne deseteračke pjesme i zapisi tradicijske usmene književnosti te jednostavna uputstva za lakše snalaženje u novoj sredini. Tijekom druge faze urednici u kalendare uključuju postepeno sve veći broj književnih priloga kako iz baštine matice zemlje, tako i iz aktualne produkcije hrvatske, američke ili neke druge nacionalne književnosti u prijevodu te tekstove hrvatskih autora nastale u SAD i Kanadi. lstovremeno se tiskaju i kulturni, politički i obrazovni tekstovi koji svojom kvaiitetom nadilaze jednostavne utilitarne tekstove prvog razdoblja. U trećoj fazi kalendati sve više prihvaćaju obilježja sredstava javnog priopćavanja, a književni prilozi imaju izraženiji poetski karakter. Struktura hrvatsko-američkih kalendara u skladu je s tradicijom koju je ovaj pučki književni oblik razvijao od vremena kada su se nakon izuma tiska kalendarskim tablicama počeli dodavati zabavno – poučni prilozi. To znači da sadržaj redovito obuhvaća mješavinu priloga koji se sastoje od književnih (fikcionalnih) i neknjiževnih (nefikcionalnih) vrsta. Među književnim prilozima dominiraju kraći prozni tekstovi i raznovrsni poetski primjeri, a tek se u nekoliko rijetkih kalendarskih knjiga javljaju i dramski tekstovi. Neknjiževni prilozi dijele se na poučno-moralističke, publicističko-inforrnativne, znanstveno- popularne i različite kraće kalendarske vrste. Kroz cijeli se ovaj sustav književno-publicističkih rodova i vrsta tiskanih unutar hrvatsko-američkih kalendarskih knjiga provlači ustaljeni repertoar motivskih i tematskih sastavnica koje su donekle prilagođene pojedinim od tih vrsta, no unutar ukupnosti kalendarske strukture predstavljaju niz općih mjesta ili toposa koji je relativno stabilan u odnosu na povijesne mijene. Kalendari hrvatskih iseljenika tiskani u SAD i Kanadi bili su za čitateljstvo veza s maticom zemljom i pomoć pri bržoj integraciji u američko društvo. Ova je skupina publikacija bila temelj hrvatske etničke književnosti u Americi, a posredno je djelovala i na književnost u matici zemlji. Sakrij dio sažetka Ključne riječi
Hrvatski pučki kalendari
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:188:058890 Studijski program Naziv: Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika URL zapisa u katalogu https://libraries.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1100208093 Vrsta resursa Tekst Opseg 120 str. Način izrade datoteke Naknadno digitalizirana Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Javna napomena Ključne riječi unio urednik repozitorija Datum i vrijeme pohrane 2017-01-22 18:55:25
