Naslov Semantički odnosi u terminologiji hrvatskoga jezika : doktorski rad
Autor Helena Pavletić
Mentor Milica Mihaljević (mentor)
Član povjerenstva Diana Stolac (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Milica Mihaljević (član povjerenstva)
Član povjerenstva Lada Badurina (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Rijeci Filozofski fakultet (Odsjek za kroatistiku) Rijeka
Datum i država obrane 2009-04-02, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana HUMANISTIČKE ZNANOSTI Filologija Kroatistika
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 811.163.42 - Hrvatski jezik
Sažetak Tema je ovoga rada utvrđivanje osnovnih značajka semantičkih odnosa u nazivlju disciplina društvenih znanosti, a u skladu s postavljenom tezom da u nazivlju postoje isti semantički odnosi kao i u općemu jeziku te da između općeg jezika i jezika struke postoji međuzavisnost.
U radu se analiziraju nazivi koji potvrđuju različite semantičke pojave (polisemija, sinonimija, antonimija, hiponimija, meronimija, paronimija, homonimija) te se uočava nesustavnost dosadašnje obradbe u općim rječnicima suvremenoga hrvatskoga jezika, ali i u terminološkim rječnicima, zbog nedostatka uspostavljenih kriterija za obradbu naziva ili nesustavnosti u primjeni tih načela.
Semantička analiza naziva uključuje potvrdu naziva ekscerpiranih iz terminoloških rječnika u korpusu Hrvatske jezične riznice, odnosno u stručnoj literaturi te posebno u publicističkome funkcionalnom stilu. Posebna je pozornost usmjerena na razliku između terminološke i determinologizirane uporabe naziva i na metaforičke i metonimijske pomake značenja. Na temelju korpusnih potvrda uočavaju se brojni propusti rječničke obradbe naziva u općim i terminološkim rječnicima (izostavljena pojedina česta značenja ili netočno definirana značenja).
Nakon provedene analize izvode se zaključci za svaku od analiziranih semantičkih pojava, definira se sustavnost obradbe pojedinih naziva u pregledanim rječnicima, a upućuje se i na pogreške koje su uočene u obradbi naziva u rječnicima. U skladu s time daje se prijedlog obradbe naziva u općem i terminološkom rječniku. Analiza naziva uključuje i utvrđivanje najčešćih postupaka nastajanja naziva, a radu je priložen i popis ekscerpiranih naziva iz odabranih terminoloških rječnika.
Provedenim je istraživanjem potvrđena učestalost procesa terminologizacije i determinologizacije u nazivlju društvenih znanstvenih disciplina te metaforizacija kao temeljni način nastanka naziva kod spomenutih procesa. Međuovisnost procesa terminologizacije i determinologizacije ujedno potvrđuje i međuovisnost općeg jezika i jezika struke. Proučavanje jezika struke nije moguće bez općeg jezika kao što opći jezik čine brojni nazivi koji se zbog komunikacijskih potreba determinologiziraju.
Sažetak (engleski) The topic of this paper is to establish the main features of semantic relations in the social sciences terminology based on the hypothesis that the same semantic relations are present in terminology as well as in the standard language and that there is an interdependence between the standard language and the language for special purposes.
The terms taken from terminology dictionaries which confirm different semantic phenomena (polysemy, synonymy, antonymy, hyponymy, metonymy, paronymy, homonymy) are analyzed. The lack of systematization in the past analyses in dictionaries of the Croatian language and in terminology dictionaries can be noticed due to the lack of established criteria for the analysis of the terms or the lack of systematization in their application.
The semantic analysis includes the terms excerpated from terminology dictionaries in the corpus of Croatian Language Treasury and in professional literature, especially in the publistic functional style. A special attention is paid to the difference between terminological and determinological use of terms and metaphorical shifts of the meaning. Based on the corpus, a numerous omissions in the term analysis in general and terminology dictionaries (omission of the usual meaning or incorrectly defined meaning) can be noticed.
After the analysis, the conclusions are made for each of the analyzed semantic phenomena, the systematization of the analyzed terms is defined and the possible faults are indicated. Accordingly, the proposal of the term analysis is given in the standard and terminology dictionaries. The term analysis includes the establishing the most usual procedures in term formation and the list of the analyzed terms is attached to the thesis.
This study confirms the frequency of terminologization and determinologization processes in the social sciences terminology and metaphorization as the basic way of term formation. The interdependence of terminologization and determinologization processes also confirms the interdependence of the standard language and the language for special purposes. The study of the language for special purposes is not possible without the standard language and the standard language contains numerous terms which are determinologized due to the communication needs.
Ključne riječi
nazivlje
semantički odnosi
hrvatski jezik
terminologizacija
determinologizacija
opći jezik
jezik struke
Ključne riječi (engleski)
terminology
semantic relations
Croatian language
terminologization and determinologization
standard language
language for special purposes
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:188:467025
Studijski program Naziv: Povijest i dijalektologija hrvatskog jezika Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje humanističkih znanosti, polje filologija (dr. sc.)
URL zapisa u katalogu http://libraries.uniri.hr/cgi-bin/ucat/unilib.cgi?form=D1120218091
Vrsta resursa Tekst
Opseg 572 str; 30 cm
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Zatvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2017-01-19 18:53:59