Cilj istraživanja: Ustanoviti biopsihosocijalne karakteristike bolesnika s upalnim i funkcionalnim bolestima crijeva, te njihov doprinos općoj i specifičnoj kvaliteti života. Ispitanici i metode: Uzorak je prikupljen na Zavodu za gastroenterologiju KBC-a Rijeka, a sastojao se od ukupno 150 bolesnika s upalnim bolestima crijeva (IBD engl. Inflammatory Bowel Disease), od toga 80 s ulceroznim kolitisom (UC), 70 s Crohnovom bolešću (CD engl. Crohn Disease), 95 bolesnika sa sindromom iritabilnog crijeva (SIC), te 141 ispitanikom u kontrolnoj skupini. Upalne bolesti crijeva dijagnosticirane su na temelju standardnih dijagnostičkih postupaka. Sindrom iritabilnog crijeva dijagnosticiran je prema Rimskim III kriterijima. Bolesnicima s upalnim i funkcionalnim bolestima crijeva odreñeni su indeksi aktivnosti bolesti, te su ispunili upitnik kvalitete života za upalne/funkcionalne bolesti crijeva, upitnik općih podataka, Beckov inventar depresivnosti, upitnik anksioznosti kao crte ličnosti, upitnik opće mjere kvalitete života vezane uz zdravlje i upitnik broja stresnih dogañaja. Rezultati: Psihosocijalne varijable unutar skupine bolesnika s IBD-om (UC i CD) nisu se značajnije razlikovale. Uočen je značajan glavni učinak pripadnosti skupini (UC, CD, SIC i kontrolna skupina) za psihosocijalne varijable. Oboljeli od SIC-a postizali su više rezultate na skali anksioznosti i depresivnosti u odnosu na oboljele od IBD-a i kontrolnu skupinu. Na skali opće kvalitete života oboljeli od SIC-a postizali su više rezultate od bolesnika s IBD-om u tjelesnoj, a lošije rezultate u mentalnoj komponenti. U bolesnika s IBD-om duljina trajanja bolesti nije korelirala s anksioznošću, depresivnošću kao niti sa specifičnom i općom sa zdravljem povezanom kvalitetom života. U bolesnika sa SIC-om duljina trajanja bolesti nije 5korelirala s anksioznošću, depresivnošću kao niti sa specifičnom i općom sa zdravljem povezanom kvalitetom života. Na oba uzorka oboljelih uočena je statistički značajna korelacija izmeñu razine anksioznosti i depresivnosti sa specifičnom kvalitetom života te obje komponente opće sa zdravljem povezane kvalitete života. Od bioloških pokazatelja jedino je sedimentacija eritrocita značajan prediktor kvalitete života u bolesnika sa SIC-om, dok su psihosocijalne varijable povezane sa specifičnom i općom sa zdravljem povezanom kvalitetom života. U bolesnika s upalnim bolestima crijeva depresivnost je značajan prediktor specifične kvalitete života. Zaključci: U ispitanih bolesnikanema značajnije razlike u psihosocijalnim varijablamaunutar skupine oboljelih od IBD-a. Oboljeli od SIC-a postižu više rezultate na skali anksioznosti i depresivnosti u odnosu na oboljele od IBD-a i kontrolnu skupinu. Psihosocijalne varijable imaju značajan učinak na specifičnu i opću sa zdravljem povezanu kvalitetu života u obje skupine oboljelih