| Sažetak | Cilj istraživanja. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati ulogu antenatalnih i intrapartalnih čimbenika rizika, te njihove moguće međuovisnosti za kasniji razvitak cerebralne paralize (CP).
Ispitanice i metode. Ispitana je skupina od 112 trudnica u razdoblju od 1992. do 2007. godine, čija su djeca kasnije oboljela od cerebralne paralize. Kontrolnu skupinu činilo je 357 trudnica sa zdravom djecom, od toga 282 terminskih i 75 prijevremeno završenih trudnoća. Radi usporedbe intrapartalnih čimbenika rizika, osobito pokazatelja asfiksije, formirana je posebna kontrolna skupina od 105 ispitanica u čije je djece tijekom poroda ili neposredno nakon poroda dokazana fetalna acidoza. Statističkom obradom retrospektivnih podataka testirana je značajnost pojedinih čimbenika rizika za razvitak cerebralne paralize.
Rezultati. Dvije trećine 74(66%) djece s CP su rođena prijevremeno, a njih 38 (34%) u terminu. Muški spol je u odnosu na ženski češće zastupljen, ali ne značajno. Prosječne Apgar ocjene vitalnosti novorođenčadi bile su statistički značajno niže u ispitivanoj skupini u odnosu na druge dvije skupine. Temeljem Apgar ocjene < 7 u petoj minuti, zabilježena je perinatalna asfiksija kod 24,1% naših ispitanica, znakovito češće nego u kontrolnoj skupini. Računajući omjer izgleda niske Apgar ocjene (< 7) u prvoj minuti kao rizičnog čimbenika za razvitak CP, našli smo da postoji statistički značajno veća vjerojatnost (p<0,001) za nepovoljan ishod (razvitak CP) u ispitivanoj skupini u odnosu na kontrolu (OR 75,04; 95% CI 28,66 – 196,45) i skupinu s fetalnom acidozom (OR 2,52; 95% CI 1,46 – 4,35). Slični su rezultati dobiveni i za nisku Apgar ocjenu u petoj minuti prema kontroli (OR 81,32; 95% CI 10,88 – 607,5) i skupini s acidozom (OR 2,24; 95% CI 1,08 – 4,64). Obzirom na način dovršenja poroda, carskim
rezom je dovršeno znakovito više poroda u ispitivanoj i nego u kontrolnoj skupini, vjerojatno zbog većeg udjela prijevremenih poroda i nepovoljnih opstetričkih nalaza. Operativno dovršenje poroda nije se pokazalo rizičnim čimbenikom za razvoj CP.
Od istraženih antepartalnih čimbenika povezanih s većim rizikom za razvitak CP zabilježili smo veću učestalost blizanačkih trudnoća, kronične placentne insuficijencije sa zastojem fetalnog rasta, krvarenja u ranoj i kasnoj trudnoći te infekcija. Hipertenzivni poremećaji u trudnoći, preeklampsija, dijabetes tip 2 bili su podjednako zastupljeni. Patološke promjene
posteljice nađene su značajno češće u ispitivanoj skupini (p=0,04). U neonatalnom periodu u ispitivanoj skupini češći su bili respiratorni distres sindrom, intraventrikularna hemoragija, konvulzije i sepsa.
Zaključak. Najvažniji rizični čimbenik za razvitak CP u našem istraživanju je prijevremeni porod. Porodna asfiksija mogla bi biti uzročni ili pridruženi čimbenik razvitka CP u najviše 24% slučajeva. Niz antenatalnih i intrapartalnih faktora je češće povezano s CP. Zadnjih godina primjetan je trend smanjivanja stope CP osobito u prijevremeno rođene djece. |
| Sažetak (engleski) | Objectives. The aim of this study was to identify contribution of antenatal and intrapartal risk factors for developing cerebral palsy.
Patients and methods. We investigated group of 112 pregnant women in 16 year period from 1992. do 2007. whose children later developed cerebral palsy. Among them, 282 were born at term and 75 preterm. Control group consists of 357 pregnancies with health children. To comparisson with intrapartal risk factors, particulary signs of intrapartal asphyxia, second control group of 105 pregnant woman established, whose children suffered from proven acidosis at birth.
Results. Two thirds infants, 74 (66%) was born preterm, and 38(34%) at term. Fifty five per cent of the infants with CP were male. Mean Apgar score was significantly lower in study group. Acording to Apgar score <7 at five minute, birth asphyxia occured in 24,1% in group with cerebral palsy cases, more often than in controls. Low Apgar score (<7) at first minute
was significantly risk factor for developing CP in study group than in controls (p<0,001) (OR 75,04; 95% CI 28,66 – 196,45), and group with acidosis at birth (OR 2,52; 95% CI 1,46 – 4,35). Similar results we find for low Apgar score at five minute compared with controls (OR 81,32; 95% CI 10,88 – 607,5), and group with acidosis at birth (OR 2,24; 95% CI 1,08 –
4,64). Caesarean delivery was more often in study group, but was not associated with increased risk for developing CP. Factors associated with increased risk for CP were multiple pregnancies, bleeding during pregnancy, intrauterine growth restriction and infections. Hipertensive disorders, praeeclampsia, and diabetes type 2 were similar in all groups. Pathological changes in placentas were more often in CP group than in controls (p=0,04). In the neonatal period among investigted risk factors respiratory distress syndrome, neonatal seizures, intraventricular haemorrhage and sepsis were associated with increased risk for CP.
Conclusion. The most important risk factors for developing CP in our investigation was premature labor. Birth asphyxia could be atributted as a risk factor for CP in about 24% of cases. Several antenatal and intrapartal risk factors were associated with CP. Last few years the incidence of CP in our region shows lower ratios, especialy in group of infants born
preterm. |
