Osnovni cilj doktorskoga rada je odgovoriti na pitanje je li politika zaštite okoliša EU kao dijela održivog razvoja učinkovita. Ovo sam pitanje provjeravala na osnovi teorijskih modela i analiza te studije slučaja, Zbog toga je doktorski rad podijeljen na dva dijela: Prvi dio je teorijski i obuhvaća: Pregled: klasifikacija osnovnih pojmova, pregled razvoja politike zaštite okoliša kao dijela održivog razvoja u svijetu i EU Analizu: raščlambu pojedinih teorijskih pregleda na koncept održivog razvoja, kritika. Kreiranje modela (na osnovi teorija i empirijskih nalaza drugih autora: Easty i Porter) ekonomija i okoliš: Drugi dio je empirijski i obuhvaća: Komparativnu analizu: veza između prop1sa o zaštiti okoliša, konkurentnosti, kakvoće okoliša, te o stanju u ekonomskom i zakonodavnom sustavu Studiju slučaja: Usporedba švedskih i slovenskih iskustva u provedbi politike zaštite okoliša u okviru održivog razvoja. Sekundarnu analizu na osnovi The Travel and Tourism Competitiveness Report. Pritom su korišteni primami i sekundarni izvori. Osnovne hipoteze koje provjeravam u doktorskom radu su: Hipoteza 1:Odrzivi razvoj je ekonomski najučinkovitiji model dugoročnog razvoja i nudi jedini pravi odgovor na izazove modernog vremena. Hipoteza 2:Danas Europska unija ima kljucnu ulogu u provedbi koncepta održivog razvoja. Hipoteza 3:Clanstvo Slovenije u Europskoj uniji pozitivno je utjecalo na provođenje politike zaštite okoliša i politike održivog razvoja u Sloveniji. U doktorskom radu je primijenjena: 1. Povijesna metoda u okviru kod koje su predstavljena različita gledišta proučavanja implementacije politike zaštite okoliša u EU U prošlosti. 2. Opisna (deskriptivna) metoda koja je uključivala: • Deskripciju: postupak opisivanja procesa razvoja politike zaštite okoliša kao dijela održivog razvoja u svijetu i EU. • Klasifikacija i kategorizacija: definiranja osnovnih pojmova, vezanih na temu doktorskoga rada; • Komparacija: usporedbe implementacije politike zastite okolisa kao dijela odrzivog razvoja u Svedskoj i Sloveniji. • Kompilacija: sažimanje promatranja, spoznaja, stajališta, zaključaka rezultata drugih autora; • Sintetizacija: homogeniziranje promatranja, pojava i procesa u jednu cjelinu; • Kvalitativna i kvantitativna analiza: I zaključivanje na osnovi općih spoznaja, odn. teorija i empirijsko provjeravanje deduktivnih nalaza. Nase istraživanje je potvrdilo sve tri hipoteze.