prikaz prve stranice dokumenta Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije
No public access
doctoral thesis
Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije
doktorska disertacija
2005. urn:nbn:hr:188:167302
Dadić-Hero, Elizabeta
University of Rijeka
Faculty of Medicine

Cite this document

Dadić Hero, E. (2005). Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija (Doctoral thesis). Rijeka: University of Rijeka, Faculty of Medicine. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:188:167302

Dadić Hero, Elizabeta. "Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija." Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Medicine, 2005. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:188:167302

Dadić Hero, Elizabeta. "Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija." Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Medicine, 2005. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:188:167302

Dadić Hero, E. (2005). 'Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija', Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Medicine, accessed 03 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:188:167302

Dadić Hero E. Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija [Doctoral thesis]. Rijeka: University of Rijeka, Faculty of Medicine; 2005 [cited 2025 April 03] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:188:167302

E. Dadić Hero, "Utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija", Doctoral thesis, University of Rijeka, Faculty of Medicine, Rijeka, 2005. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:188:167302

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleUtjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije : doktorska disertacija
AuthorElizabeta Dadić-Hero
MentorLjiljana Moro (mentor)
Committee memberTanja Frančišković (predsjednik povjerenstva)
Committee memberEduard Pavlović (član povjerenstva)
Committee memberEris Materljan (član povjerenstva)
Committee memberLjiljana Moro (član povjerenstva)
GranterUniversity of Rijeka
Faculty of Medicine
Rijeka
Defense date and country2005-01-01, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Clinical Medical Sciences
Universal decimal classification
(UDC)		616 - Pathology. Clinical medicine
Abstract
Poznato je da percepcija obiteljskih odnosa značajan je čimbenik kvalitete življenja shizofrenih bolesnika. Pozitivna obiteljska klima i njezina podrška, značajno utječu na kvalitetu življenja.Nadalje percepcija obiteljskih odnosa značajno utječe na pojavu prvog javljanja shizofrene bolesti, kao i na njezin tijek.Podržavajuća klima unutar obitelji ima značajnu ulogu za tijek i remisiju same shizofrene bolesti. Samim time ima i utjecaj na kvalitetu remisije kao i na broj hospitalizacija... More shizofrenog bolesnika. Cilj ovog rada je istražiti utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije. Ispitivanje je provedeno na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Ispitanici su bili shizofreni bolesnici mlađe životne dobi ( od 20 do 37godina), podjeljeni u tri skupine od po 30 ispitanika. Prvu skupinu činili su ispitanici koji tijekom godine dana su bili ambulantno liječeni, te skupina ispitanika koja je imala tijekom godine dana 1-2 hospitalizacije, te treća skupina koja je tijekom godine imala 3 i više hospitalizacija. Svi ispitanici bolovali su od shizofrene bolesti, dijagnosticirani su DSM-IV F 20.0 do F20.5. Prva skupina je bila i kontrolna skupina za ostale dvije skupine shizofrenih bolesnika. Shizofreni bolesnici iskazuju velike teškoće na planu interpersonalnih komunikacija i odnosa: visoku anksionost, konfuziju, ambivalenciju, ovisnost i strah od separacije, a socijalno je povlačenje progresivno tijekom bolesti, dovodi do deterioracije obiteljskog funkcioniranja. Psihodinamskim tumačenjem psihoza se javlja radi poremećaja objektnih odnosa, koji se odvijaju u najranijem psihičkom razvoju. Tijekom jednog mjerenja korišteni su slijedeći instrumentari: upitnik sa općim podatcima pacijenata, Skala kvalitete življenja, Skala kontole zdravlja te Skala obiteljskog funkcioniranja. Rezultati su statistički obrađeni i tabelarno prikazani. Dobiveni rezultati su pokazali da je 40% ispitanika sa hereditarnim opterećenjem, te da takvi ispitanici imaju raniji početak bolesti i učestalije hospitalizacije. Žene imaju kraće remisije bolesti. Što je viši nivo obrazovanja, učestalost hospitalizacija je manji. Većina ispitanika je sa završenom srednjom školom, te 90% ispitanika je neoženjenih. Kvaliteta življenja je pozitivno povezana sa obrazovanjem,bračnim | statusom, odsutnosti herediteta i vjerovanjem u druge kao izvora kontrole zdravlja, dok je negativno povezana sa vjerovanjem u sudbinu i slučaj. Obiteljsko funkcioniranje je veće što je broj hospitalizacija manji, više obrazovanje, odsutnost herediteta te vjenčanošću. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:188:167302
Study programmeTitle: Biomedicine Postgraduate (doctoral) study programme
Study programme type: university
Study level: postgraduate
Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo (doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstvo)
Catalog URLhttps://libraries.uniri.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1110609014
Type of resourceText
Extent187 str; 30 cm
File originReformatted digital
Access conditionsClosed access
Terms of useLicence In copyright icon
Public noteKljučne riječi unio urednik.
Created on2017-01-19 19:24:53
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.