Poznato je da percepcija obiteljskih odnosa značajan je čimbenik kvalitete življenja shizofrenih bolesnika. Pozitivna obiteljska klima i njezina podrška, značajno utječu na kvalitetu življenja.Nadalje percepcija obiteljskih odnosa značajno utječe na pojavu prvog javljanja shizofrene bolesti, kao i na njezin tijek.Podržavajuća klima unutar obitelji ima značajnu ulogu za tijek i remisiju same shizofrene bolesti. Samim time ima i utjecaj na kvalitetu remisije kao i na broj hospitalizacija shizofrenog bolesnika. Cilj ovog rada je istražiti utjecaj obiteljskih odnosa na tijek shizofrenije. Ispitivanje je provedeno na Klinici za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Rijeka. Ispitanici su bili shizofreni bolesnici mlađe životne dobi ( od 20 do 37godina), podjeljeni u tri skupine od po 30 ispitanika. Prvu skupinu činili su ispitanici koji tijekom godine dana su bili ambulantno liječeni, te skupina ispitanika koja je imala tijekom godine dana 1-2 hospitalizacije, te treća skupina koja je tijekom godine imala 3 i više hospitalizacija. Svi ispitanici bolovali su od shizofrene bolesti, dijagnosticirani su DSM-IV F 20.0 do F20.5. Prva skupina je bila i kontrolna skupina za ostale dvije skupine shizofrenih bolesnika. Shizofreni bolesnici iskazuju velike teškoće na planu interpersonalnih komunikacija i odnosa: visoku anksionost, konfuziju, ambivalenciju, ovisnost i strah od separacije, a socijalno je povlačenje progresivno tijekom bolesti, dovodi do deterioracije obiteljskog funkcioniranja. Psihodinamskim tumačenjem psihoza se javlja radi poremećaja objektnih odnosa, koji se odvijaju u najranijem psihičkom razvoju. Tijekom jednog mjerenja korišteni su slijedeći instrumentari: upitnik sa općim podatcima pacijenata, Skala kvalitete življenja, Skala kontole zdravlja te Skala obiteljskog funkcioniranja. Rezultati su statistički obrađeni i tabelarno prikazani. Dobiveni rezultati su pokazali da je 40% ispitanika sa hereditarnim opterećenjem, te da takvi ispitanici imaju raniji početak bolesti i učestalije hospitalizacije. Žene imaju kraće remisije bolesti. Što je viši nivo obrazovanja, učestalost hospitalizacija je manji. Većina ispitanika je sa završenom srednjom školom, te 90% ispitanika je neoženjenih. Kvaliteta življenja je pozitivno povezana sa obrazovanjem,bračnim | statusom, odsutnosti herediteta i vjerovanjem u druge kao izvora kontrole zdravlja, dok je negativno povezana sa vjerovanjem u sudbinu i slučaj. Obiteljsko funkcioniranje je veće što je broj hospitalizacija manji, više obrazovanje, odsutnost herediteta te vjenčanošću.