CILJ: Provjera kakvoće zdravstvene skrbi Jedinice intenzivnog liječenja djece (JILD Kliničke bolnice Split primjenom bodovnih sustava predviđanja smrtnosti i sustava za procjenu kratkoročne i dugoročne kakvoće života djece nakon liječenja u JILD-u, zasebno za skupinu djece s kroničnim bolestima. ISPITANICI I METODE: Tijekom 25 mjeseci prospektivno su prikupljani podaci za 591 uzastopce primljena bolesnika, od novorođenačke dobi do 18 godina života. Dijagnoze bolesnika razvrstane su prema dijagnostičkom kazalu namijenjenom djeci koja se liječe u JILD-u, Australian and New Zealand Paediatric Intensive Care Registry (ANZPIC Registry). Bolesnicima je izračunata predviđena smrtnost sustavima Pediatric Risk of Mortality (PRISM III) i Paediatric Index of Mortality (PIM2). Valjanost procjene predviđanja bodovnih sustava provjerena je raščlambom sposobnosti kalibracije i diskriminacije, a podudarnost s izvornim uzorcima standardiziranim omjerom smrtnosti. Kratkoročna kakvoća života (pri odlasku iz JILD-a) procijenjena je primjenom sutava Pediatric Overall Performance Category (POPC), a dugoročna kakvoća života (najmanje 6 mjeseci nakon odlaska iz JILD-a) primjenom sustava Royal Alexandra Hospital for Children Measure of Function (RAHC MOF). REZULTATI: Za samo 2,5% bolesnika nije se mogla pronaći dijagnoza u kazalu ANZPIC Registry. Kalibracijska sposobnost oba sustava bila je izvrsna: Hosmer- Lemeshowljevim goodness-of-fit testom p=0,012 za PIM2 i p=0,392 za PRISM III. Izvrsna je bila i diskriminacijska sposobnost: površina ispod krivulje ROC (engl. receiver operating characteristic curve) 0,97 za PIM2 i 0,98 za PRISM III. Standardizirani omjer smrtnosti je bio 1,05 za PIM2 i 0,94 za PRISM III. Međutim, nalazi standardiziranog omjera smrtnosti za pojedine skupine bolesnika izračunati obama sustavima znatno otklanjaju od omjera izračunatog za cijelu populaciju. To pokazuje ovisnost izračuna o sastavu tih skupina bolesnika. Većina bolesnika (60,4%) napustili su JILD s prihvatljivom kakvoćom života. Većina bolesnika (76,6%) imala je dobru dugoročnu kakvoću života. Na kakvoću života statistički je značajno utjecalo postojanje kronične neurorazvojne bolesti, funkcionalno stanje bolesnika prije hospitalizacije i pri odlasku iz JILD-a, te predviđena smrtnost. ZAKLJUČAK: Oba suvremena sustava predviđanja smrtnosti, PIM2 i PRISM III, izvrsno su primjenjivi za populaciju bolesnika u ovom istraživanju. Sustav PIM2 je jednostaviji, a njegova uporaba je bez naknade. Rezultati istraživanja krakoročne 1 dugoročne kakvoće života i nalazi standardiziranih omjera smrtnosti pokazali su dobru kakvoću zdravstvene skrbi JILD-a Kliničke bolnice Split. Sustav PIM2 i sustavi procjene kakvoće života POPC i RAHC MOF dokazano su koristan temelj za osnivanje nacionalnog programa praćenja kakvoće zdravstvene skrbi Jedinica intenzivnog liječenja djece u Hrvatskoj.