Abstract | Cilj istraživanja. Iz primarnih izvora - matičnih knjiga prikupiti, obraditi i evaluirati relevantne pokazatelje demografske dinamike u Rijeci i okolici (Bakru, Kastvu i Grobniku) tijekom XIX. stoljeća s naglaskom na udjelu nataliteta i mortaliteta djece i mladih u usporedbi sa skupinom odraslih te utvrditi povezanost demografskih po-kazatelja sa stupnjem gospodarskog razvoja gradova i razvojem lokalne medicin-ske prakse, posebno specifične zdravstvene zaštite djece i materinstva.
Ispitanici, materijal i metode. Kao glavni primarni izvori korišteni su podaci iz ma-tičnih knjiga krštenih i umrlih u Rijeci (5.564 rođenih i 5.560 umrlih, koji predstavlja-ju glavnu grupu) te u Bakru, Kastvu i Grobniku (5.073 rođenih i 4.608 umrlih, koji predstavljaju kontrolnu grupu). Od natalitetnih podataka obrađeni su: spol novoro-đenčadi i datumu rođenja te bračno stanju majke, a od mortalitetnih spol, dob, da-tum pokopa i uzroci smrti sukladno aktualnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10). Obrađe-ni su i izvori koji se bave pokazateljima općeg i posebno gospodarskog rasta u svakoj sredini.
Rezultati. Od 10.637 krštene djece u odabranim godinama tijekom XIX. stoljeća na Rijeku otpada 53,2 %, a Bakar, Kastav i Grobnik zajedno 46,8 %. Broj krštenja se u Rijeci tijekom stoljeća diskontinuirano povećao ukupno 6,7 puta a smrtnosti 5,9 puta. Zbog depopulacije u Bakru je znatno manje novorođenčadi, a u Kastvu i Grobniku se situacija ne mijenja pa je zbirno gledano na kraju stoljeća prirodni pri-raštaj u Bakru negativan, u Rijeci je na «pozitivnoj nuli», a u Kastvu i Grobniku po-zitivan. Glede bračnog stanja majki u Rijeci, rastućem lučkom i industrijskom gradu, vanbračna djeca čine u prosjeku 9,5 %, od ukupno krštenih, dok se u ruralnim sre-dinama i u stagnirajućem Bakru kreće između 0,7 % i 3,0 %. Perinatalni mortalitet
je iznosio 95.5 ‰. U ukupnom mortalitetu novorođenčad i djeca do prve godine života čine 25.2%, djeca od jedne do tri godine 24.0%, od četiri do šest 6.9% te od sedam do devetnaest godina 7.3%. kao najčešći uzroci smrti u svim dobnim sku-pinama navode se simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi - u predškolske djece 62,7%, a u skupini od 7 do 19 godina 37,6%. Slijede zarazne i parazitarne bolesti kojih je manje u mlađih, a znatno više u starijoj skupini (14,6 : 35,2 %). Bolesti dišnog sustava su podjednako zastupljene u obje skupine (10,5 : 11,6 %). Vezano za trudnoću indikativni su smrtni slučajevi iz skupine komplikacija trudnoće, porođaja i babinja, kojih je u Rijeci u odnosu na susjedno područje četiri puta manje, te oko 1,5 puta manje smrtnosti rodilja u prvom mjesecu po porodu. Istovremeno je u Rijeci registrirano 21 puta više smrti novorođenčadi zbog prirođe-nih malformacije i deformiteta. Za to su zaslužne kvalificirane primalje - nazočnošću pri porodu, u postpartalnoj zaštiti, te registriranju umrle malformirane novorođenča-di, što se u porodima na terenu u to doba još uvijek rijetko registrira.
Zaključci: Ovim radom ostvarena je zamisao da se s prilagođenim deskriptivno-analitičkim metodama iz matičnih knjiga rekonstruiraju osnovni natalitetni i mortali-tetni pokazatelji u prošlosti i povežu s konkretnim prediktorima urbanog razvoja Rijeke u XIX. stoljeću i znanstveno potvrdi hipoteza njihovoj uzajamnoj povezanos-ti. Na posredan način to su potvrdili i analogni oprečni podaci dobivene u susjed-nom inertnom ruralnom području (Kastavštini i Grobinštini) te Bakru kao gradskoj sredini u stagnaciji. Neosporno je stoga, da ovakav pristup može biti od koristi i kao komparativno ishodište u izučavanju i procjeni aktualnih javnozdravstvenih pojav-nosti. |
Abstract (english) | Aim of the study. To collect, process, and evaluate relevant indicators of demo-graphic trends in Rijeka and its surroundings (Bakar, Kastav, and Grobnik) from 19th century baptism and death records. The focus was on comparing birth and death rates in children and adolescents with adults and see if there was a relationship between these demographic data and the economic development of the towns and the advancement of health care for mothers and children in particular.
Materials and methods. The main source of data were the 5,564 baptisms and 5,560 deaths in the town of Rijeka, which represent the main group of records, and the 5,073 births and 4,608 deaths in Bakar, Kastav, and Grobnik, as the control group of records. Birth data included the sex and the birth date of the newborns and mother's marital status whereas the death records included sex, burial date, and the causes of death adjusted to the current International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems (ICD-10). Common indicators of general welfare and economic development were used as additional data sources.
Results. Of the 10,637 children baptised in the selected years over the 19th century, Rijeka accounted for 53.2 % and Bakar, Kastav, and Grobnik together for 46.8 %. The rate of baptisms in Rijeka grew 6.7 times, and of deaths 5.9 times. Depopulation in Bakar reflected in significantly lower birth rates, whereas Kastav and Grobnik maintained the rates throughout the century. This is why the population growth at the end of the century was negative in Bakar, zero in Rijeka, and positive in Kastav and Grobnik. The number of children baptised out of wedlock in Rijeka, a growing port and industrial town, was 9.5% in average, and in the rural Kastav and Grobnik and economically stagnating Bakar it ranged between 0.7 % and 3.0 %. Perinatal mortal-
ity was 95.5 ‰. As for the total child death rate, newborns to infants accounted for 25.2 %, toddlers for 24.0 %, preschoolers for 6.9 %, and schoolers to adolescents for 7.3 %. The most common causes of death reported across the age groups were symptoms, signs and abnormal clinical findings not elsewhere classified: 62.7 % in preschoolers and 37.6 % in schoolers and adolescents. The second leading cause of death were infectious and parasitic diseases, which were less common in younger and more common in older children (14.6 % vs. 35.2 %, respectively). Respiratory diseases as the cause of death were evenly distributed between younger and older children (10.5 % vs. 11.6 %, respectively). Complications in pregnancy, childbirth and the puerperium were four times less common in Rijeka than in the remaining three towns, and maternal deaths in the first postpartum month 1.5 times.
At the same time, Rijeka recorded 21 times more newborn deaths due to congenital malformations and deformities than the other three places, but this may reflect much better keeping of the records in Rijeka thanks to qualified midwives who witnessed these childbirths and who were scarce in the other three towns.
Conclusions: This study has confirmed that descriptive and analytical methods can be adjusted to reconstruct and process basic birth and death rate data and correlate them with standard parameters of urban development, in this case of the 19th century Rijeka. This association has indirectly been confirmed by control findings in the surrounding rural areas of Kastav and Grobnik and the stagnating town of Bakar. Our approach can be used for a basic comparison and evaluation of public health issues. |