Cilj istraživanja. Izmjeriti stav zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije bolničkih ustanova te utvrditi čimbenike koji utječu na oblikovanje stava. Ispitanici i metode. Istraživanjem je obuhvaćeno 1.171 zdravstvenih djelatnika zaposlenih u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu i Kliničkom bolničkom centru Rijeka u Rijeci. Istraživanje je provedeno od studenoga 2003. godine do ožujka 2004. godine. Podatci su prikupljeni anonimnim upitnikom. Bodovna vrijednost stava mogla je iznositi od 30 do 150 bodova. Rezultati. Izmjeren je pozitivan stav zdravstvenih djelatnika prema informatizaciji (126±12). Zdravstveni djelatnici mlađi od 30 godina imaju značajno pozitivniji stav od djelatnika između 30 i 49 godina (129±12 vs. 126±14; P=0,003), kao i od djelatnika starijih od 49 godina (129±12 vs. 124±14; P<0,001). Zdravstveni djelatnici koji se koriste računalom značajno su pozitivnijeg stava prema informatizaciji od djelatnika koji računalo ne upotrebljavaju (129±11 vs. 120±15; P<0,001). Zdravstveni djelatnici s informatičkim obrazovanjem značajno su pozitivnijeg stava od djelatnika koji tijekom školovanja nisu pohađali nastavu iz informatike (129±11 vs. 124±14; P<0,001). Djelatnici sa srednjom školskom spremom imaju značajno manje pozitivan stav prema informatizaciji od djelatnika s višom školskom spremom (125±14 vs. 128±12; P=0,013) te od djelatnika s visokom spremom (125±14 vs. 131±13; P<0,001). Uporaba računala (P<0,001), informatičko obrazovanje (P=0,012) i školska sprema (P=0,028) značajno utječu na oblikovanju stava zdravstvenih djelatnika prema informatizaciji. Zaključak. Uporaba računala, informatičko obrazovanje i školska sprema su prediktori koji značajno_ utječu na oblikovanje stava zdravstvenih djelatnika prema postupku informatizacije bolničkih ustanova, što upućuje na važnost medicinske informatike u školovanju zdravstvenih djelatnika na svim razinama obrazovanja te na važnost uporabe računala.