1. SAŽETAK Cilj istraživanja: mjeriti prag javljanja brzog sastojka nistagmusa (R), indikator stupnja angiopatije u moždanom deblu i vrijeme javljanja nepravilnosti nistagmusa (NN t/s), indikator desinkronizacije nistagmogenih struktura u središnjem živčanom sustavu (SZŠ). Opis istraživanja: casecontrol analiza. Pregledati neurološki, otorinolaringološki, audiološki i vestibulološki te primijeniti dvosmjernu elektronistagmografiju (ENG) u uzorku bolesnika i kontrole. Mjesto istraživanja: laboratorij za eleIctronistagmografiju Klinike za bolesti uha, nosa i grla Kliničkog bolničkog centra i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Ispitanici: sto bolesnika, slučajevi migrene sa ili bez aure izdvojeni prema kriterijima Internacionalne klasifikacije za glavobolju te 24 kontrolne osobe. Ispitanici su podijeljeni u četiri dobne skupine. ishodište istraživanja: dokazati učestalost angiopatije i desinkronizacije nistag-musa kao i njihov utjecaj na nistagmogene strukture živčane osi u bolesnika s migrenom. Rezultati: poremećaji R ovise o dobi: prisutni su do 30te godine života u 12%, a preko 50te godine života u 53% ispitanika. NN t/s pokazuju također dobnu tendenciju: pri-sutne su do 30te godine života u 24%, a preko 50te godine života čak u 64% ispita-nika. Jedna i druga analiza dijagnostički su pouzdane jedino ako su im vrijednosti niže od 25% od fizioloških. Zaključak: angiopatija moždanog debla je prisutna u jednom dijelu bolesnika od migre-ne. Dugogodišnja prirodna povijest migrene i starija dob češče poremete nistagmogene strukture i uzrokuju združe" no javljanje angiopatije i desinhronizacije nistagmusa. Desin-hronizacija nistagmusa je učestalijeg prolaza od vaskularnog poremećaja. Kratkotrajnost nekih promjena prisutnih u ENG samo u napadu migrene otežava procjenu tzv. zdravih ispitanika (njih otprilike 40%). R i NN t/s korisne su mjere za praćenje patofizioloških mehanizama u moždanom deblu bilo vaskularnog bilo drugog porijekla.