Ispitivana je učinkovitost subbrahijalnog pristupa dijafizi nadlaktične kosti u odnosu na poznate pristupe, uz iste operacijske uvjete. Uspoređivano je vrijeme trajanja operacije, vrijeme i uspjeh poslijeoperacijske rehabilitacije, EMNG testiranje i komplikacije. ispitivani su pacijenti operirani zbog prijeloma srednje i distalne trećine dijafize nadlaktične kosti zbrinuti AO metodom. Položaj pacijenta u novom pristupu isti je kao i u anterolateralnom pristupu. Incizija se Vrši 1 cm od lateralnog ruba bicepsa i ide uzdužno uz njegov rub. Subbrahijalnim pristupom tupim prepariranjem odvajaju se m. biceps brachii i m. brachialis, te se pristupa sprijeda nadlaktičnoj kosti. Ovim pristupom ne dolazi do presijecanja brahijalnog mišića, nema potrebe za prikazivanjem radijalnog i muskulokutanog živca. Spomenuti živci su udaljeni i zaštićeni mišićima od operacijskog polja te ih ne treba prikazati. Uz to je očuvana inervacija brahijalnog mišića. Ispitivanja su provedena na 280 pacijenata muškog spola od 30 do 36 godina života, liječena u Kirurškoj klinici KB Split. Pacijenti su podijeljeni u četiri skupine. Bolesnici prve skupine (70) operirani su anterolateralnim pristupom, bolesnici druge skupine (70) operirani su prednjim pristupom, bolesnici treće skupine (70) operirani su stražnjim pristupom, a bolesnici četvrte skupine (70) operirani su subbrahijalnim pristupom. U poslijeoperacijskom tijeku pacijenti su ležali na istom odjelu, jednako su praćeni tijekom bolničkog i ambulantnog liječenja. Gubitak mišićne snage mjeren je biomehaničkim uređajem Cybex I! i EMNG-om. Vrijeme operacijskog zahvata mjerno je od trenutka rezanja kože do trenutka zatvaranja operacijske rane. Pratili smo i komplikacije u poslijeoperacijskom tijeku. Rezultati ispitivanja pokazuju statistički značajnu razliku u prosječno kraćem trajanju operacijskog zahvata kod novog pristupa. | prosječni gubitak mišićne snage statistički je značajno manji, a vrijeme rahabilitacije značajno kraće kod subbrahijalnog pristupa. Kod pacijenata operiranih anterolateralnim i prednjim pristupom imali smo po jedan slučaj poslijeoperacijske infekcije za svaki pristup. Kod anterolateralnog i prednjeg pristupa imali smo za svaki pristup osam intraoperacijskih lezija radijalnog živca u smislu istegnuća ili nagnječenja. Kod stražnjeg pristupa došlo je do šest intraoperacijskih lezija radijalnog živca. Kod subbrahijalnog pristupa nije bilo takvih komplikacija.