| Abstract | Ciljevi istraživanja: Uspoređivanje motoričkih, kognitivnih i jezičnih sposobnosti djece u dobi od 18 mjeseci koja su intrauterino bila izložena niskim koncentracijama metil-žive te analiziranje razlika s obzirom na spol i koncentraciju metil-žive u krvi pupkovine. Analiziranje povezanosti veličina ciljanih struktura mozga djece u novorođenačkoj dobi s definiranim neuropsihologijskim ishodom u dobi od 18 mjeseci. Utvrđivanje povezanosti prehrambenih navika trudnica, s naglaskom na namirnice morskog porijekla, i neurorazvojnog ishoda njihove djece u dobi od 18 mjeseci. Uspoređivanje antropometrijskih mjera novorođenčadi (rodna duljina i masa, opseg glave) i analiza razlika s obzirom na spol i koncentraciju metil-žive u krvi pupkovine. Utvrđivanje utjecaja profesionalne izloženosti majki na koncentraciju ukupne metil-žive u krvi pupkovine Ispitanici i metode: U istraživanje je bilo uključeno 205 trudnica i njihove djece u novorođenačkoj dobi te u dobi od 18 mjeseci. Koncentracija ukupne žive u krvi pupkovine izmjerena je u 198 ispitanica, a metil žive u njih 47. U analizi rezultata koncentracija ukupne žive u krvi pupkovine koristila se kao pokazatelj razine izloženosti djece metil-živi. Trećeg dana poslije poroda provedena je transfontanelarna neurosonografija kojom su se mjerile ciljane strukture mozga novorođenčadi. Mjesec dana nakon poroda majke su ispunile upitnik glede sociodemografskih uvjeta, dojenja djece, prehrambenih navika tijekom trudnoće i profesionalne izloženosti pojedinim tvarima koje sadrže živu i metil živu (boje, bifenili, amalgami itd.) tijekom proteklih 5 godina.Nakon 18 mjeseci od poroda provela se Bayley III neurorazvojna procjena 168 djece kojom su se evaluirale VImotoričke, kognitivne te jezične vještine svakog djeteta. Populaciju djece podijelili smo u 4 kvartilne skupine s obzirom na koncentraciju metil-žive u krvi pupkovine te uspoređivali njihove neurorazvojne karekteristike. Rezultati: Medijan (prosječna vrijednost) koncentracije ukupne žive u krvi pupkovine istraživane skupine iznosila je 2,98 ng/g uz interkvartilni raspon 1,41-5,61 ng/g. Uočena je negativna korelacija između koncentracije metil-žive u krvi pupkovine i pod-ocjene fine motorike (rho= -0,22, p=0,01). Uočeno je da djeca viših kvartila koncentracije metil-žive u krvi pupkovine imaju statistički značajno sniženje pod-ocjena fine motorike u odnosu na djecu 1. kvartile (2. kvartila - 1.24, p=0,03; 3. kvartila - 1.28, p=0,03; 4. kvartila - 1.45, p=0,01), dok razlike između djece 2. i 3. kvartile te 3. i 4. kvartile nisu statistički značajne.Uočena je i pozitivna korelacija između duljine malog mozga i pod-ocjene fine motorike djece u dobi od 18 mjeseci (rho=0,18, p=0,05). S porastom duljine malog mozga za 1 mm prisutan je porast od 0,1 boda pod-ocjene fine motorike. Nije nađena statistički značajna razlika koncentracija metil-žive u krvi pupkovine između muške i ženske djece promatrane kohorte (p=0,38). Intrauterina izloženost niskoj koncentraciji metil-žive nije kod djece u dobi od 18 mjeseci dovela do novih neurorazvojnih razlika između djece muškog i ženskog spola. Nije utvrđena korelacija između prehrambenih navika trudnica, s naglaskom na namirnice morskog porijekla, i neurorazvojnog ishoda njihove djece u dobi od 18 mjeseci. Nije dobivena statistički značajna korelacija između koncentracije metil-žive u krvi pupkovine i antropometrijskih karakteristika novorođenčadi. Nema statistički značajne razlike u koncentraciji metil-žive u krvi pupkovine majki koje su profesionalno bile izložene živinim tvarima, u odnosu na one koje to nije karakteriziralo. VIIZaključci: U našem istraživanju je dokazano da intrauterina izloženost metil-živi je povezana s promjenama u duljini malog mozga novorođenčadi koje su povezane s promjenama u finoj motorici djece u dobi od 18 mjeseci. |
| Abstract (english) | Objectives: To compare motor, cognitive and verbal characteristics in children age 18 months that were prenatally exposed to low-level methyl-mercury, and to analyze the eventual differences in these characteristics in relation to gender and cord blood methyl-mercury concentration. To determine the correlation between particular brain structures' dimensions measured during the newborn's age and neuropsychological outcome at the age of 18 months. To determine the correlation between maternal diet, particularly sea-food consumption, and the neurodevelopmental outcome at the age of 18 months. To compare anthropometrics of the newborn’s (birth length and weight, head circumference), and correlate the differences regarding the gender and cord blood methyl-mercury concentration. To determine the influence of maternal occupational exposure on cord blood methyl-mercury concentration. Patients and methods: 205 pregnant women and their children (evaluated in the newborn's age and at the age of 18 months) were included in the study.Cord blood total mercury concentration has been measured in 198 of examinees, whilst the cord blood methyl-mercury concentration has been measured in 47 examinees. Cord blood total mercury concentration has been used to determine the level of prenatal exposure to methyl-mercury. On the third postnatal day brain ultrasonography has been preformed to all newborns and particular brain structures' dimensions have been measured. One month after the delivery, mothers are asked to complete the questionnaire regarding socioeconomic factors, breastfeeding of their infants, dietary habits during pregnancy, and the eventual professional exposure to particular IXmercury and methyl-mercury containing agents (colors, biphenyls, amalgams, etc.) during the last 5 years. Bayley III neurodevelopmental assessment of motor, cognitive and verbal skills has been conducted on 168 children. Regarding the cord blood methyl-mercury concentration, children were divided in 4 quartile groups. Their neurodevelopmental characteristics have been compared. Results: The cord blood methyl-mercury concentrationmedian and inter-quartile range was 2,98 ng/g (1,41-5,61 ng/g). There was no statistically significant difference in cord blood methyl-mercury concentrations between male and female children (p=0,38). There was a negative correlation between cord blood methyl-mercury concentration and certain fine motor skills (rho= -0,22, p=0,01). It is evident that children grouped in 2., 3., and 4. quartile have statistically significant lower fine motor skills assessment related to those grouped in 1. quartile (2. kvartila - 1.24, p=0,03; 3. kvartila - 1.28, p=0,03; 4. kvartila - 1.45, p=0,01). The differences in fine motor skills assessments between children in 2. and 3., and 3. and 4. quartile are not statistically significant. There was a positive correlation between the length of cerebellum and fine motor skills in children age 18 months. (rho=0,18, p=0,05). With the enlargement of length of cerebellum for 1 mm, there was an 0,1 increase of fine motor skills assessment. Prenatal exposure to low-level of methyl-mercury did not result with new differences in neurodevelopmental outcomes between genders. There was no correlation between maternal dietary habits (particularly sea-food consumption) and neurodevelopmental outcome of their children at the age of 18 months. There was no statistically significant correlation between cord blood methyl-mercury concentration and anthropometrics of the newborns. There are no statistically significant differences in cord blood methyl-mercury concentrations in mother with Xoccupational exposure to mercury in relation to those without the occupational exposure. Conclusion: Intrauterine exposure to methyl-mercury is associated with alterations in the length of cerebellum in newborns and fine motor skills at the age of 18 months. |
