Neefikasan javni sektor postao je ograničavajući čimbenik razvoja. Intenziviranje globalnih integracijskih procesa postavilo je u prvi plan pitanje efikasnosti javnog sektora i potrebu njegovog reformiranja. Danas se za ukupnost reformskih procesa upravljanja u javnom sektoru ustalila sintagma novi javni menadžment koji u osnovi znači efikasnije upravljanje s ciljem postizanja boljih rezultata u poslovanju javnog sektora. Proces također uključuje strukturalne i organizacijske promjene koje će pridonijeti decentraliziranoj kontroli kroz različite mogućnosti korištenja tržišnog mehanizma u pojedinim segmentima djelovanja javnog sektora. Ključnim točkama reforme javnog sektora smatra se efikasno odlučivanje i jačanje odgovornosti javnog menadžmenta. U okviru integralnog državnog računovodstveno informacijskog sustava moguće i opravdano je uspostaviti računovodstveno informacijski podsustav koji će omogućiti egzaktno ekonomsko-financijsko praćenje inputa i outputa pojedinih djelatnosti, efikasno upravlanje troškovima i ukupnom imovinom, te generirati ostale kvalitetne informacije za odlučivanje javnog menedžmenta i na makro i na mikro razini. Ovakav računovodstveni model usklađen je sa suvremenim međunarodnim trendovima koji teže k harmonizaciji međunarodnog okruženja i razvoju internog obračuna odnosno konvergenciju internog i eksternog obračuna državnog subjekta koji ga primjenjuje.Postavljen je i testiran novi model državnog računovodstva i financijskog izvještavanja, dokazane su njegove kvantitativne i kvalitativne prednosti u odnosu na postojeći model financijskog izvještavanja te se potvrdila mogućnost izravnog i objektivnog utjecaja na transparentnost poslovanja, a posebno na učinkovitost javnog menedžementa.