Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj sekretomog statusa osoba na razvoj pločastog karcinoma usne šupljine, te razjasniti hipoteze koje se navode u literaturi, a koje upućuju da bi neprisutnost antigena ABO(H) u slini mogao biti predisponirajući faktor u razvoju ove bolesti. Ispitanici i metode: Ispitivanje je učinjeno na 57 bolesnika sa dijagnozom oralnog karcinoma. Isti broj osoba imali srno i u kontrolnoj grupi, kod kojih nije verificirana nikakva patološka promjena u ustima. Prosječna životna dob bolesnika bila je 62 godine, bilo je 10 žena i 47 muškaraca. Kontrolnu grupu sačinjavao je isti broj muškaraca i žena prosječne životne dobi 60 godina. Ispitanicima i jedne i druge grupe uzet je uzorak sline, te je učinjen test aglutinacije po Wieneru i određen sekretomi status. Svim ispitanicima eksperimentalne grupe (bolesni) učinjena je biopsija i patohistološka analiza, i svi su imali dijagnozu planocelulamog karcinoma. Stadiji bolesti su bili vrlo različiti, u zavisnosti od toga kada su se pacijenti javili liječniku. Kod svih pacijenata radilo se o primarnom tumoru i nijedan nije prethodno liječen od iste bolesti. Rezultati: U eksperimentalnoj grupi 45 ispitanika od ukupno 57 su sekretori ili 78,95 % dok kod 12 bolesnika nije prisutan antigen krvnih grupa u slini, što iznosi 21,05 %. U kontrolnoj grupi 4 7 osoba su sekretori ili 82,46%, i 1 O osoba su nesekretori ili 17 ,54 %. Razlika između kontrolne i eksperimentalne grupe nije statistički značajna ((x2=0,056; p=0,81 (p>0,05)). Zaključak: U našoj skupini ispitanika nema značajnije razlike u postotku sekretora i nesekretora između bolesne i zdrave populacije. Može se zaključiti da sekretomi status osobe ne utiče na razvoj pločastog karcinoma usne šupljine, i ne može se razmatrati kao faktor rizika u obolijevanju od ove bolesti.