Dabar

U suradnji Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD) i Srca omogućeno je urednicima repozitorija u Dabru pohađanje e-tečaja „Digitalna pristupačnost“. Tečaj je upisalo ukupno 43 polaznika dok je njih 23 uspješno završilo tečaj te ispunjenjem svih obveza steklo digitalne značke. Cilj suradnje bio je omogućiti urednicima repozitorija da steknu širi pogled na digitalnu pristupačnost od toga što i od kad mora biti pristupačno do toga tko je odgovoran i koje iznimke mogu raditi.

Tečaj za urednike repozitorija održan je u razdoblju od 03.11.2020. do 08.11.2020. te se sastoji od šest cjelina. Prvih pet cjelina sadrže edukativne materijale u obliku lekcija i pitanja za ponavljanje kroz koje su polaznici upoznati s digitalnom pristupačnošću, zakonskim odredbama i obavezama, načelima i preporučenim zahtjevima pristupačnosti te smjernicama za izradu početne procjene i izjave o usklađenosti. Šesta cjelina sadrži praktičnu vježbu koju su polaznici trebali ispuniti i predati za uspješno savladavanje tečaja. Za dobivanje digitalne značke i potvrde o odslušanom tečaju polaznici su trebali odraditi sve zadane aktivnosti. Polaznici su mogli pohađati tečaj vlastitim tempom, ali u zadanom razdoblju u kojem su upisali tečaj.

Kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo korištenje repozitorija u Dabru, tim Srca doradio je sučelje repozitorija sukladno dobrim praksama web pristupačnosti u skladu sa Zakonom o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora Republike Hrvatske (NN 17/19) od 23. rujna 2019., te izradio izjavu o pristupačnosti. S tim doradama sadržaji svih repozitorija postali su pristupačniji osobama koje imaju vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće.

U sklopu obilježavanja Tjedan otvorenog pristupa (19.10.2020. – 25.10.2020.) održan je webinar „Kako kvalitetno organizirati i upravljati istraživačkim podacima“.

Na webinar je predstavljen nedavno objavljen priručnik o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ te su se na praktičnim primjerima prikazali načini organizacije podataka i smjernice za kvalitetno upravljanje podacima koje obuhvaćaju dodjeljivanje naziva datotekama, organizaciju datoteka, mapa i podmapa te upravljanje s različitim verzijama podataka.

Priručnik je nastao u sklopu aktivnosti na projektu RDA Europe 4.0 u suradnji s djelatnicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Webinaru su prisustvovali autori priručnika: Draženko Celjak (Srce), Ivana Dorotić Malič (Sveučilišna knjižnica Rijeka), Marta Matijević (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), Ljiljana Poljak (Sveučilišna knjižnica u Splitu), Kristina Posavec (Srce), Ivana Turk (Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek).

Svi materijali s webinara dostupni su na RDA stranicama.

Srce je 06.10.2020. održalo webinar na temu pripreme i objave objekta Obrazovni sadržaj u repozitorijima u Dabru.

Webinaru su prisustvovali članovi Radne skupine za obrazovne sadržaje koji su sudionike upoznali s aktivnostima radne skupine, povezivanju sustava Merlin i Dabar te su pojasnili što je obrazovni objekt i koje su mogućnosti njegovog korištenja ukoliko je pohranjen u repozitorij. Nadalje, iznijeli su prikaz i objašnjenje međunarodnog otvorenog standarda za opis obrazovnih objekata (Learning Object Metadata, LOM) koji se koristi u Dabru. Nakon izlaganja održana je demonstracija unosa digitalnog objekta u repozitorij putem obrasca za pohranu.

Mogućnosti objave obrazovnih sadržaja u otvorenom pristupu i mogućnosti višekratne uporabe takvih sadržaja postaju sve važnije u modernim obrazovnim sustavima i u društvu koje brine za široku dostupnost obrazovanja i obrazovnih sadržaja te je važno raditi na diseminaciji i edukaciji korisnika o prednostima sadržaja u otvorenom pristupu.

Svi zainteresirani mogu pogledati prezentaciju i snimku webinara koja se nalazi ispod.

Srce je objavilo priručnik o upravljanju istraživačkim podacima pod nazivom „Istraživački podaci – što s njima?“ koji donosi najbolje prakse upravljanja istraživačkim podacima u svrhu njihovog učinkovitog dijeljenja te ponovne upotrebe u skladu s FAIR (engl. Findable, Accessible, Interoperable, Reusable) načelima. Sadržaj priručnika prikladan je za studente, knjižničare i sve koji su zainteresirani za temu upravljanja istraživačkim podacima.

Priručnik prati životni ciklus istraživačkih podataka te pruža smjernice istraživačima za upravljanje s podacima prije, tijekom i nakon istraživanja. Prvi dio priručnika bavi se temom izrade plana upravljanja podacima, tzv. DMP (engl. Data Management Plan) koji osigurava da podaci budu očuvani i iskoristivi i nakon završetka projekta. Drugi dio bavi se fazama prikupljanja, obrade i analize podataka te uključuje teme imenovanja i organizacije, verzioniranja, formata za pohranu, dokumentacije, metapodataka te pouzdanog čuvanja istraživačkih podataka tijekom istraživanja. Treći dio pokriva teme koje se odnose na upravljanje istraživačkim podacima nakon završetka istraživanja, a odnose se na faze trajne pohrane, dijeljenja i korištenja podataka te obrađuje upravljanje osobnim i osjetljivim podacima, definiranje prava korištenja (licencije) podataka, aspekte trajne pohrane poput preporuka za odabir odgovarajućeg repozitorija te pravilne načine citiranja istraživačkih podatka.  Svako poglavlje priručnika uključuje popis korisnih alata koji olakšavaju upravljanje i rad s istraživačkim podacima.

Priručnik je nastao u sklopu aktivnosti na projektu RDA Europe 4.0 u suradnji s djelatnicama Sveučilišne knjižnice Rijeka, Sveučilišne knjižnice u Splitu, Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te je predstavljen u sklopu ovogodišnje PUBMET2020 konferencije o znanstvenoj komunikaciji i izdavaštvu u kontekstu otvorene znanosti.

Srce je objavilo video upute za pohranu skupa podataka na svome službenom YouTube kanalu.

U svrhu poticanja otvorene znanosti i upravljanja istraživačkim podacima, Srce je izradilo video upute o pohrani digitalnog objekta skupa podataka u repozitorije sustava Dabar. Upute su nastale u tijekom razvoja priručnika „Istraživački podaci – što s njima?“.

Video prikazuje pohranjivanje skupa podataka unutar repozitorija te je namijenjen istraživačima koji svoje podatke žele pohraniti i objaviti u repozitorij te urednicima repozitorija koji taj unos rade za istraživače. Izradom  i objavom edukativnih materijala povezanih s otvorenom znanosti Srce želi motivirati i potaknuti hrvatsku istraživačku zajednicu na objavu i dijeljenje istraživačkih podataka.

Upute možete pogledati na videu ispod.

Na današnji dan prije pet godina Dabar je pušten u produkcijski rad. Tijekom tog perioda u Dabru su uspostavljena 142 digitalna repozitorija te je objavljeno 127.716 objekata.

Na početku svoga rada Dabar je, zbog provedbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, podržao pohranu završnih radova i doktorskih disertacija, a zahvaljujući kontinuiranom razvoju podrške za nove vrste objekata sada je moguće pohraniti radove objavljene u časopisima i zbornicima, knjige i poglavlja u knjigama, izlaganja na skupovima, slikovnu, audio i audiovizualnu građu, FAIR skupove podataka, obrazovne sadržaje te ostale vrste dokumenata koje svojim oblikom ne pripadaju u niti jednu od ponuđenih kategorija poput izvještaja, projektnih prijedloga, elaborata i sl. Dabar je time postao rješenje za sveobuhvatnu brigu o istraživačkoj, stručnoj i obrazovnoj produkciji ustanova u digitalnom obliku.

U razvoj Dabra uključen je niz ustanova i pojedinaca iz akademske i istraživačke zajednice kroz aktivnosti Koordinacijskog odbora i radnih skupina. Tim Srca programski je dio Dabra izgradio pomoću platforme Islandora koja uključuje sustav za upravljanje sadržajem Drupal, repozitorijsku platformu Fedora te sustav za indeksiranje i pretraživanje Solr.

U Dabru je trenutno 45.4% objekata pohranjeno u otvorenom pristupu. Kroz objavu u otvorenom pristupu ustanove podupiru načela otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, povećavaju transparentnost svoga rada i vidljivost svojih rezultata te ubrzavaju primjenu znanosti u gospodarstvu.